– Jako je bitno da se ima tri obroka na dan, a ako baš nemate vremena, onda definitivno nemojte nikada da preskačete doručak. No, prije toga ide jedna životna ispovijest…..
Svekrva mi je često dodavala svoj telefon da obrišem svoje poruke i druge podatke, jer to nije mogla učiniti sama. Jednog sam dana, na svoje iznenađenje, naišla na poruku koja je započinjala imenom mog supruga—samo jedna znamenka različita u brojevima—što je potaknulo moju znatiželju i navelo me da je otvorim i pročitam.
“Dobar dan! U blizini sam! Mama ti je podijelila broj, pa ako si za to, možemo popričati uz kavu. “Moja svekrva je rekla: ‘Pogriješila sam; dala sam ti svoj broj umjesto njegovog. Međutim, molim te, nemoj spominjati da sam ga podijelila s tobom ako na kraju razgovaraš s njim.’ U središtu rasprave je njegov bivši partner koji živi u inozemstvu. Očekujem dolazak djeteta. U braku smo šest godina. Što trebam prenijeti?
DODATNI TEKST
Važnost održavanja redovitih obroka ne može se precijeniti, jer neuspjeh u tome može dovesti do nekoliko negativnih ishoda, uključujući jaku glad, razdražljivost, smanjeni fokus i prejedanje, uz štetne učinke na zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da je stavljanje naglaska na rane doručke i večere ključno za dobrobit kardiovaskularnog sustava. Evo objašnjenja za to. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications pokazalo je da doručak nakon 9 ujutro i večera nakon 21 sat korelira s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, posebno kod žena.
“Ova studija je prva koja predlaže potencijalnu vezu između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja”, primijetio je Bernard Srour, farmaceut i koautor istraživanja. Naglasio je da dok su prethodne studije povezivale izostavljanje doručka s lošijim metaboličkim zdravljem, nisu uzele u obzir vrijeme obroka. Srour i njegov tim imali su za cilj istražiti u kojoj mjeri vrijeme obroka utječe na zdravlje srca, što bi moglo otvoriti put inovativnim preventivnim strategijama. Povećan rizik od svih kardiovaskularnih bolesti korelira sa svakim dodatnim satom odgode prvog obroka u danu.
Odgađanje doručka čak i za jedan sat može negativno utjecati na zdravlje srca. Istraživači su pratili zdravstveno ponašanje više od 103.000 odraslih osoba, prvenstveno žena, kako bi prikupili podatke. Tijekom prosječnog razdoblja od 7,2 godine pratile su se prehrambene navike ovih sudionika, što je pokazalo da svaki dodatni sat u odgađanju prvog dnevnog obroka povećava rizik od svih kardiovaskularnih bolesti. Ovaj trend je na sličan način primijećen za kašnjenje posljednjeg obroka u danu.
Ljudi koji su večerali nakon 21 sat. susreli su se s 28 posto povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koji su večerali prije 20 sati. Vrijeme obroka regulirano je unutarnjim satom tijela. Prema Srouru, veza između vremena obroka i kardiovaskularnog blagostanja povezana je s tjelesnim cirkadijalnim ritmom. Tvrdi da biološki sat upravlja vremenom obroka i bitan je za brojne cirkadijalne funkcije, poput regulacije krvnog tlaka, metabolizma i lučenja hormona, a sve to uvelike utječe na zdravlje srca. Primijetio je da naš inherentni cirkadijalni ritam također značajno utječe na osjetljivost na inzulin.
Kontrolirano biološkim satom, vrijeme obroka pridonosi raznim cirkadijalnim procesima. Odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin. Prethodno provedena istraživanja pokazuju da je tjelesna reakcija na inzulin pojačana ujutro u odnosu na večer. Pad ove osjetljivosti može dovesti do inzulinske rezistencije, koja je povezana s kardiometaboličkim problemima, uključujući upalu, endotelnu disfunkciju (stanični sloj koji oblaže unutarnje stijenke krvnih žila) i hipertenziju. Vjerojatnost razvoja bolesti srca raste sa svakim od ovih stanja.
Kardiolog Bupendar Tajal izjavio je: “Smanjena osjetljivost na inzulin može biti posljedica odgađanja doručka, što zauzvrat povećava rizik od srčanih problema. Srour je naglasio da kasna večera, kada je razina melatonina vrhunska, može spriječiti sposobnost tijela da učinkovito metabolizira hranu. Studija provedena 2020. godine pokazuje da konzumiranje obroka kasnije navečer može dovesti do debljanja i smanjenog metabolizma masti. S obzirom na značajnu vezu između pretilosti i bolesti srca, slijedi da bi ovaj čimbenik također mogao povećati rizik od razvoja bolesti srca.
