Jako dobro se zna da starije osobe kada se sastanu sa mobilnim uređajem, onda jednostavno ne znaju da namjeste i osnovne funkcije. Nije tajna da dođu do vas i da vas zamole da namjestite neku aplikaciju, ili da pobrišete suvišne komentare i poruke iz telefona…..
Moja svekrva često mi je davala svoj telefon kako bih mogla izbrisati svoje poruke i druge stavke, jer je to njoj samoj bilo teško. Jednog dana neočekivano sam naletjela na poruku koja je počinjala imenom mog muža, a broj se razlikovao samo jednom znamenkom, što me dovoljno zaintrigiralo da je otvorim i pročitam.
“Dobar dan! U blizini sam! Mama ti je dala moj broj, pa ako te zanima, možemo popričati na kavi.” Moja je svekrva tada objasnila: “Pogriješila sam; dala sam ti svoj broj umjesto njegovog. Ali ako na kraju ipak razgovaraš s njim, molim te, zadrži za sebe da sam ga podijelila s tobom.” Razgovor se vrti oko njegove bivše partnerice koja živi u inozemstvu, a ja iščekujem dolazak njihovog djeteta. U braku smo šest godina. Što trebam prenijeti?
DODATNI TEKST
Važnost redovitih obroka je ključna jer njihovo zanemarivanje može rezultirati negativnim posljedicama kao što su jaka glad, razdražljivost, smanjena koncentracija i prejedanje, što može nepovoljno utjecati na zdravlje srca. Studije pokazuju da je davanje prioriteta ranom doručku i večeri ključno za održavanje dobrobiti kardiovaskularnog sustava.
To potvrđuju i istraživanja objavljena u časopisu Nature Communications, koja su otkrila da konzumiranje doručka nakon 9 sati, a večere nakon 21 sat. korelira s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, osobito među ženama. Bernard Srour, farmaceut i koautor studije, primijetio je: “Ovo istraživanje je prvo koje predlaže moguću vezu između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja.” Naglasio je da iako su ranije studije povezivale preskakanje doručka s lošijim metaboličkim zdravljem, nisu uzele u obzir vrijeme obroka. Srour i njegov tim nastojali su istražiti kako vrijeme obroka utječe na zdravlje srca, što je potencijalno dovelo do novih metoda prevencije.
Svaki dodatni sat odgađanja prvog obroka u danu povezan je s povećanim rizikom od svih kardiovaskularnih bolesti. Isto tako, pomicanje doručka za sat vremena može negativno utjecati na zdravlje srca. Kako bi prikupili te informacije, istraživači su pratili zdravstvene navike preko 103.000 odraslih osoba, od kojih su većinu činile žene. Prehrambene navike sudionika praćene su u prosječnom razdoblju od 7,2 godine, otkrivajući da je svaki dodatni sat odgađanja prvog dnevnog obroka u korelaciji s povećanim rizikom od svih kardiovaskularnih bolesti.
Sličan obrazac primijećen je u vezi s odgodom posljednjeg obroka u danu. Pojedinci koji su večerali nakon 21 sat. iskusili su 28 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koji su večerali prije 20 sati. Vremenom obroka upravlja unutarnji sat tijela. Kako navodi Srour, odnos između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja povezan je s tjelesnim cirkadijalnim ritmom. Tvrdi da biološki sat ima ključnu ulogu u određivanju vremena obroka i vitalan je za razne cirkadijalne funkcije, uključujući regulaciju krvnog tlaka, metabolizam i lučenje hormona, a sve to značajno utječe na zdravlje srca.
Primijetio je da naš prirodni cirkadijalni ritam ima značajan učinak na osjetljivost na inzulin. Biološki sat, koji nam diktira kada jedemo, sudjeluje u više cirkadijalnih procesa. Odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin. Prošla istraživanja pokazuju da tijelo pokazuje povećanu osjetljivost na inzulin ujutro u usporedbi s večerom. Smanjenje ove osjetljivosti može pridonijeti inzulinskoj rezistenciji, koja je povezana s kardiometaboličkim problemima poput upale, endotelne disfunkcije (sloja stanica koje oblažu krvne žile) i hipertenzije.
Svako od ovih stanja povećava rizik od razvoja bolesti srca. Kardiolog Bupendar Tajal izjavio je: “Odgađanje doručka može rezultirati smanjenom osjetljivošću na inzulin, posljedično povećavajući rizik od srčanih problema. Srour je primijetio da kasna večera, kada su razine melatonina najviše, može spriječiti sposobnost tijela da učinkovito metabolizira hranu. Studija provedena 2020. pokazuje da konzumiranje obroka kasnije tijekom dana može rezultirati debljanjem i smanjenim metabolizmom masti. S obzirom na snažnu vezu između pretilosti i bolesti srca, nije iznenađujuće da ovaj čimbenik također može povećati rizik od razvoja bolesti srca.
