Štitna žlijezda je problem, koji u 90% situacija muči žene. Jednostavno, ona kada se jednom poremeti, onda se to jako odražava i na cijelo tijelo. Neraspoloženje, višak kilograma-samo su neki od simptoma poremećene štitne žlijezde….

Stanojević, međutim, napominje da je ta tvrdnja samo djelomično točna. Povrće iz obitelji križanica obiluje spojevima sumpora i drugim bitnim hranjivim tvarima. “Važno je s oprezom pristupiti prijedlogu o potpunom uklanjanju ovog povrća iz prehrane”, kaže ona. Oni koji misle da pretjerana konzumacija sirovog povrća može predstavljati problem, posebno za osobe s nedovoljno aktivnim štitnjačom, imaju pravo.

Stanojević napominje da umjerena konzumacija povrća, posebno kuhanog, može pružiti mnoge prednosti. Ovaj koristan savjet može pomoći u očuvanju zdravlja i funkcije štitnjače. Povrće pruža različite zdravstvene dobrobiti; na primjer, mrkva, koja je bogata beta-karotenom, igra ključnu ulogu u podupiranju imuniteta. Osim toga, krastavci, koji su bogati vlaknima i vitaminima B, služe kao koristan izbor hrane.

Plavi patlidžan je koristan za zdravlje štitnjače zbog sadržaja antioksidansa i kalija. Celer, koji se često podcjenjuje, nudi značajne nutritivne prednosti: njegovo lišće bogato je vitaminom A, dok stabljike osiguravaju vitamine B skupine i vitamin C, što ga čini izvrsnim sastojkom za razne recepte, uključujući juhe. Što se tiče autoimunih poremećaja, poput Hashimotove bolesti, nutricionistica primjećuje zajedničku vezu s celijakijom i intolerancijom na gluten. Stanojević naglašava: “Iako je to osobna stvar, važno je promatrati kako tijelo reagira na gluten.” Uz žitarice i povrće treba istaknuti i značaj mikronutrijenata u prehrani.

Jod, ključni mineral, neophodan je za pravilan rad štitnjače, a može se pronaći u hrani poput ribe, morskih algi i mliječnih proizvoda. Nadalje, selen je još jedan vitalni mineral koji pomaže u očuvanju štitnjače. Selena ima u orašastim plodovima, posebno brazilskom, kao i u mesu, kaže Stanojević. Za zdravu prehranu nutricionistica predlaže fokusiranje na raznovrsnu svježu hranu. Uključivanje sezonskog voća, povrća, proteina i zdravih masnoća može uvelike podržati zdravlje štitnjače.

Osim toga, važno je obratiti pozornost na osobne potrebe i kako tijelo reagira na određene namirnice. Na kraju, Stanojević ističe da ne postoji jedinstvena metoda za sve u pogledu prehrane i dobrobiti štitnjače. Ona naglašava da su svi različiti i ono što koristi jednom pojedincu možda nije korisno za drugoga, potičući ljude da potraže smjernice od stručnjaka u vezi sa zdravstvenim pitanjima. Ako primijetite bilo kakve probleme sa štitnjačom, preporučljivo je razgovarati sa svojim liječnikom prije nego što pokušate bilo što samostalno. U krajoliku punom informacija o prehrani i zabluda, oslanjanje na znanstvene dokaze i preporuke stručnjaka ključno je za optimizaciju vašeg zdravlja.