Tajna dugog i ispunjenog života stoljećima fascinira čovječanstvo. Neki vjeruju da se odgovor krije u zdravoj ishrani, izbjegavanju stresa i redovnoj fizičkoj aktivnosti, dok drugi smatraju da je sve to tek kap u moru i da o našem putovanju odlučuje sudbina – nevidljiva i nedokučiva sila koja upravlja životima.
- I dok naučnici neumorno tragaju za formulom dugovječnosti, jedno ime se često spominje kada se govori o životnoj mudrosti – Baba Vanga, bugarska proročica čiji su savjeti inspirisali mnoge. Za nju je priroda bila najmoćniji lijek, a jednostavnost životnog stila ključ zdravlja i dugovječnosti. Njena filozofija se temeljila na malim ritualima i poštovanju prirodnih ciklusa, jer je vjerovala da upravo tu leži snaga za vitalnost tijela i duha.
Baba Vanga je bila uvjerena da je prejedanje jedan od najvećih neprijatelja zdravlja. Upozoravala je kako pretjerana konzumacija hrane opterećuje organizam i polako slabi sve unutrašnje organe. Ljude je učila da budu umjereni i da u obrocima uživaju svjesno, bez žurbe. Pušenje je smatrala još jednim ozbiljnim rizikom, pozivajući sve da se oslobode te navike ako žele da osjete istinsku lakoću postojanja.
Za ljetne mjesece imala je poseban savjet – hodati bos po zemlji. Smatrala je da time tijelo upija energiju planete i obnavlja unutrašnju snagu. “Priroda liječi ono što ni najbolji lijekovi ne mogu,” često je govorila, podsjećajući ljude koliko je važno povezati se sa svijetom oko sebe.
- Međutim, za nju zdravlje nije bilo samo fizičko. Isticala je i važnost duhovnog balansa. Voljeti druge, činiti dobro i oslobađati se negativnih emocija, poput mržnje i zavisti, smatrala je osnovom za dug i miran život. Vjerovala je da dobrota vraća izgubljeni sklad i pomaže čovjeku da pronađe mir sa sobom i svijetom.
Posebnu pažnju posvećivala je odmoru. Prema njenim riječima, dan je za rad, a noć za odmor i tišinu. Savjetovala je ljudima da idu na spavanje najkasnije do 22 sata, a da se bude rano, između pet i šest ujutro. Vjerovala je da ovakav ritam obnavlja tijelo i osnažuje duh.
- Njeni savjeti o ishrani bili su jednostavni, ali moćni. Preporučivala je da se jednom sedmično jede pšenica natopljena vodom, jer ona, kako je tvrdila, čisti tijelo od toksina. Umjesto bijelog hljeba, uvijek je birala raženi hljeb, koji podržava vitalnost i dugoročno čuva zdravlje.
Za lijenost nije imala razumijevanja. Smatrala ju je jednom od najvećih bolesti modernog čovjeka. “Aktivnost čuva tijelo i dušu od propadanja,” govorila je, vjerujući da samo kroz rad čovjek može očuvati unutrašnju snagu. Takođe je savjetovala da se izbjegava kupanje u prevrućoj vodi, jer to, prema njenom mišljenju, crpi energiju i slabi tijelo.
- Iako Baba Vanga nije imala formalno medicinsko obrazovanje, njeni savjeti danas imaju iznenađujuću sličnost sa preporukama savremenih ljekara i nutricionista. Umjerenost, kretanje, zdrav san i povezanost s prirodom zaista jesu temelji zdravog života. Možda tajna dugovječnosti nikada neće biti do kraja otkrivena, ali njene riječi nas podsjećaju da često zaboravljamo jednostavne stvari koje su nam na dohvat ruke – a upravo one mogu napraviti najveću razliku.
