– Kada se krpelj zalijepi za kožu, onda nastaju jako veliki problemi, pogotovo ako se zalijepi na glavu. Svi oni koji imaju kosu itekako će imati probleme da ga nađu i odlijepe sa kože….

Unatoč uobičajenom mišljenju, krpelji nisu klasificirani kao insekti; nego pripadaju obitelji paukova. Krpelji, kao odrasli, imaju okruglo tijelo, osam nogu i promjer su samo nekoliko milimetara. Tijekom procesa konzumacije krvi, krpelji imaju sposobnost povećanja veličine i prvenstveno ciljaju na krv svog domaćina, što uključuje i životinje i ljude. Bakterije se mogu naći u krvi životinja, a kada se krpelji hrane tim životinjama, mogu postati prijenosnici tih bakterija.

Nakon toga, kada ti zaraženi krpelji ugrizu ljude, mogu prenijeti mnoštvo bolesti. Osim bakterija, krpelji mogu prenositi i druge štetne organizme poput parazita, nematoda i virusa. Važno je napomenuti da samo jedan ugriz krpelja može dovesti do zaraze raznim bolestima. Tijekom zimskih mjeseci krpelji uspijevaju izdržati boraveći ispod površine zemlje. Nakon što se temperatura popne iznad 8 stupnjeva Celzijusa, vraćaju svoju snagu i kreću u potragu za pronalaženjem prikladnih domaćina za prehranu. Tipično, krpelji ostaju aktivni od ožujka do studenog, uglavnom naseljavajući šumska područja, livade, parkove i vrtove. Vole topla i vlažna okruženja, često tražeći utočište u grmlju, travi ili uz rubove putova i drugih oblika vegetacije.

Mnogi ljudi imaju pogrešno mišljenje da krpelji padaju na jedinke sa drveća, ali to je mišljenje neutemeljeno. U stvarnosti, krpelji se obično pričvrste na ljude nakon fizičkog kontakta, osobito kada prelaze područja s gustom vegetacijom ili visokom travom. Nakon što lociraju domaćina, krpelji obično traže područja meke kože na koje se prilijepe. Umjesto da odmah grizu, često vijugaju po tijelu nekoliko sati.

Krpelji obično nastanjuju područja oko linije kose, iza ušiju ili unutar nabora kože. Jednom kada krpelj otkrije prikladno mjesto za prehranu, koristi svoj usni dio da probuši kožu domaćina, ubacujući cijev za hranjenje koja služi i kao hrana i kao sidro unutar rane. Krpelj se tada nastavlja hraniti krvlju dok se ne zasiti. Posljedično, ako se ne smeta dulje vrijeme, njegova se veličina može značajno povećati. Kada se krpelj zalijepi za vašu kožu i počne hraniti, nećete osjetiti nikakvu bol. Ako ne uspijete locirati i ukloniti krpelja, on će se sam odvojiti nakon što popije dovoljno vaše krvi.

To se obično događa unutar nekoliko dana, iako ponekad može potrajati i do dva tjedna. Slično kao i kod uboda komarca, područje oko uboda krpelja će obično postati crveno i svrbež. Mnogi pojedinci postanu svjesni prisutnosti krpelja tek kada primijete crvenilo ili osjete početak svrbeža. Što krpelja čini opasnim bićem? Krpelji imaju potencijal prenositi i prenijeti razne mikroorganizme, uključujući Borrelia Burgdorferi i virus encefalitisa koji prenose krpelji, na ljude.

Borrelia je specifična bakterija odgovorna za uzročnik lajmske bolesti. Epidemiološki podaci pokazuju da je oko 30-40% krpelja na području Beograda zaraženo borelijom. Ako se kvačica odmah ne ukloni, koji bi mogući ishodi mogli nastati kao rezultat? U slučaju da primijetite ili posumnjate na prisutnost krpelja na vašem tijelu, toplo je preporučljivo potražiti pomoć stručnjaka koji posjeduje potreban alat, poput specijalizirane pincete, za sigurno uklanjanje krpelja. Brzo uklanjanje krpelja sa kože je od iznimne važnosti. U idealnom slučaju, krpelja treba ukloniti unutar prva 24 sata nakon ugriza kako bi se smanjila vjerojatnost prijenosa infekcije.

Opsežna istraživanja dosljedno su pokazala da ako krpelj ostane pričvršćen za kožu dulje od 24 sata, rizik od infekcije značajno raste, a taj se rizik dodatno povećava ako krpelj ostane pričvršćen dulje od 48 sati. Nije preporučljivo nanositi nikakve tvari poput etera, alkohola, benzina, acetona, laka za nokte ili sličnih kemikalija na krpelja. Te tvari mogu potaknuti krpelja da povrati svoj crijevni sadržaj, što potencijalno može dovesti do infekcije ako krpelj nosi boreliju.

Često, kada pokušavate sami ukloniti krpelja, postoji velika vjerojatnost da to nećete učiniti učinkovito ili da ga nećete u potpunosti izvaditi. Kada se netko zarazi lajmskom bolešću, prva indikacija je pojava crvenila na mjestu uboda krpelja. Ovo crvenilo se širi u kružnom uzorku, nalik meti, i poznato je kao Erythema migrans. Otprilike 70% do 80% zaraženih pojedinaca iskusit će ovaj simptom. Obično se pojavljuje od 3 do 30 dana nakon uboda krpelja. Osim slabosti, bolova u zglobovima i mišićima, glavobolje, vrućice, gubitka apetita i povećanih limfnih čvorova, osobe u ranoj fazi lajmske bolesti mogu doživjeti i druge popratne simptome. Ako se primijeti prisutnost prstenastog crvenila, bilo da je popraćeno drugim simptomima ili ne, ključno je odmah potražiti stručnu pomoć infektologa.

  • Za sigurno uklanjanje krpelja nužno je nositi sterilne rukavice te imati pri ruci pincetu i alkoholnu otopinu. Iako danas postoje različiti specijalizirani alati za uklanjanje krpelja, uključujući mala lasa, za vađenje krpelja iz kože dovoljna je obična tanka pinceta. Za optimalno vađenje preporuča se koristiti što finiju pincetu zbog male veličine krpelja. Savjetuje se da liječnik koji obavlja vađenje nosi rukavice kao mjeru predostrožnosti protiv potencijalne infekcije, jer bi dodirivanje krpelja golim rukama hipotetski moglo dovesti do kontaminacije ako krpelj nosi bilo kakvu infekciju.

Za vađenje krpelja nije potrebna anestezija jer je u pravilu bezbolan, iako sam postupak može uzrokovati određenu nelagodu kod pacijenta. Nakon vađenja krpelja preporuča se poslati ga u specijalizirane laboratorije na analizu kako bi se utvrdilo nosi li zarazu. Međutim, vrlo je preporučljivo pomno pratiti pacijenta najmanje mjesec dana kako bi se identificirale potencijalne bolesti koje bi krpelj mogao prenijeti.