Ljiljana Petrović Butler je jako mlada krenula sa muzičkom karijerom, te je ujedno postala i jedna od najistaknutijih romskih pjevačica.

Ljiljana Petrović Butler, poznata kao istaknuta osoba romske glazbe i od milja zvana “majka romske duše”, rođena je 14. prosinca 1944. u Beogradu, u obitelji umjetnika. Njezino glazbeno putovanje započelo je u izrazito mladoj dobi; prvi put je stala na pozornicu s 12 godina, zamjenjujući svoju bolesnu majku.

Po ulasku u carstvo puba, počela bi ga smatrati svojom najznačajnijom institucijom učenja. Osim njezina uspona na pozornicu, život joj je nudio malo naklonosti u drugim aspektima. Ističući zajedničko iskustvo brojnih Roma, postala je majka u mladosti, ističući teme ranog sazrijevanja i preuzimanja odgovornosti koje obilježavaju njihovu stvarnost.

Njezina sudbina nije bila nimalo jednostavna. U jednom je trenutku Ljiljana, u svojoj borbi za preživljavanje, prihvatila čak i najteže zadatke, uključujući ribanje zahoda, kako bi osigurala osnovne potrepštine za sebe i svoju obitelj. Unatoč njezinim umjetničkim težnjama i urođenim talentima, surova stvarnost njezina postojanja često ju je vukla u nemilosrdnu bitku za preživljavanje. Ipak, izazovne okolnosti nisu je pokolebale. Artikulirala je da joj je bar bio najznačajnija obrazovna ustanova u životu, mjesto na kojem je stjecala neprocjenjiva iskustva, kako na području glazbe, tako i na osobnom putu.

Tijekom svoje karijere, obilježene nizom uspona i padova, Ljiljana se susretala i s predrasudama i rasizmom. Unatoč svom značajnom talentu i popularnosti, suočila se s nepoštovanjem ukorijenjenim u njezinom romskom nasljeđu. Iskreno se osvrnula na ovu temu, istaknuvši da su Romi kroz povijest bili narod bez domovine, često podvrgnut nomadskom životu koji je često rezultirao njihovom marginalizacijom.

Iako se ponosila svojim romskim podrijetlom, Ljiljana nije znala govoriti romski jezik, što je pojačavalo njezin osjećaj otuđenosti unutar vlastite zajednice. Ipak, bila je ponosna Beograđanka, rođena u ovom gradu, a imala je i hrvatsko podrijetlo – majka joj je iz Zagreba, gdje je imala rodbinu. Ljiljana nikada nije krila svoju naklonost prema Beogradu, često je izražavala želju da svoje posljednje dane provede u tom gradu.

Kako su se 1980-e bližile kraju i politički nemiri počeli eskalirati u bivšoj Jugoslaviji, Ljiljana je, povodeći se svojim instinktom, odlučila napustiti domovinu. U pratnji svoje troje djece i sa samo jednom torbom pobjegla je u Njemačku, osjećajući da je rat neizbježan. U Njemačkoj je ustrajala u borbi za preživljavanje, nastupala je na romskim svadbama kako bi osigurala svoju djecu i spremno se prihvatila najtežih fizičkih poslova. Radila je kao čistačica u hotelskim kupaonicama, što je poglavlje njezina života koje je zabilježeno u dokumentarcu u produkciji BBC-ja. Ljiljana se dosljedno ponosila svojim poštenim radom i pokazala svoju odlučnost da nadiđe svoje osobne izazove i okolnosti u potrazi za boljim životom svoje djece.

  • Nakon duljeg razdoblja nesvjesnosti, njezina je karijera ponovno doživjela uzlet kada ju je u Dusseldorfu otkrio producent Dragi Šestić. On ju je nagovorio da snimi album za producentsku tvrtku sa sjedištem u Nizozemskoj, što je označilo ključni trenutak na njezinom profesionalnom putu. Nakon toga se popela na istaknute pozornice diljem Europe, opisujući ovu fazu kao svoju “drugu karijeru”, koja joj je pružila novu priliku da pokaže svoj izvanredni talent.

Nažalost, Ljiljanin život naprasno je prekinut 26. travnja 2010., nakon što je umrla u bolnici u Amsterdamu nakon dugotrajne borbe s bolešću. U dobi od 66 godina, njezini glazbeni doprinosi i nasljeđe stoje kao trajna svjedočanstva njezinog iznimnog talenta i otpornog duha. Unatoč brojnim izazovima, Ljiljana Petrović Butler ostavila je trajan utjecaj na području glazbe, posebice među ljubiteljima romske pjesme.