– I polako nam dolazi i najradosniji praznik u pravoslavlju poslije Božića, a to je svakako Vaskrs. Ulazimo polako u posljednji tjedan posta, a danas govorimo koji su to narodni običaji vezani za ove dane. Također, podsjećamo i kojim se to danima moraju farbati jaja,da bi cijela godina bila srećna i uspješna.
Šesta sedmica velikog Uskršnjeg posta, poznata kao Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja, je kada učestvuju pravoslavni hrišćani koji postuju.
Naziv Cvetna nedelja nastao je od praznika cveća, koji označava završetak šeste nedelje Uskršnjeg posta.
Tokom ove sedmice preporučuje se orezivanje voćaka i sadnja povrća, ali se savjetuje suzdržati se od sjetve rascvjetanih biljaka kako ne bi došlo do ometanja cvijeća i ugrožavanja proizvodnje voća. Tokom ovih posebnih dana u brojnim selima mještani pletu vijence od vrbovih grančica kroz koje se provlače tek izleženi pilići i guščići kako bi se osiguralo njihovo dobro i blagostanje.
Lazareva subota i Cveti slave se tokom praznika Cvetnice.
Crkva obeležava Lazarevu subotu kao dan sećanja na vaskrsenje Lazara, koga je Hristos oživeo. Vrbica se poštuje kao simbol života koji trijumfuje nad smrću, gdje se zelene grančice vrbe nose u procesiji do crkve na osvećenje, a zatim se sljedećeg dana dijele vjernicima. Ova proslava je nadaleko poznata i cijenjena.
U spomen na Kristov trijumfalni ulazak u Jerusalim, Crkva proslavlja Cveti, praznik nazvan po tradiciji da se Hristos radosno dočekuje na magarcu bacajući mu palmine grane i cvijeće na put.
Sedmica koja prethodi ovom prazniku poznata je kao Sedmica cveća, što označava istaknutu ulogu koju cveće i procvat prirode igraju u to vreme.
- Tokom ove šeste sedmice Časnog posta, dok slušate jevanđeoski izvještaj o vaskrsavanju Lazara iz mrtvih, ohrabrujem vas da svoje misli usmjerite na njegovanje čistog srca koje može istinski vidjeti Boga. Iskoristite ovu priliku da ispitate čistotu vlastitog srca u svjetlu čudesnog vaskrsenja Lazara, koji je bio mrtav četiri dana. Srce okaljano nečistoćom neće moći prepoznati Božju prisutnost ili božansku prirodu ovog izvanrednog događaja. Umjesto toga, odbacit će to kao običan trik, hipnozu ili druge oblike vještičarenja, koje su neki pokušali racionalizirati kroz naučnu terminologiju. Tek kada zaista vidite Boga u licu Vaskrslog Hrista i priznate čudo Lazarevog vaskrsenja, možete biti sigurni da posedujete čisto srce. Ove reči je napisao vladika Nikolaj Velimirović.
Poslednjih dana Časnog posta, kako se bliži Uskrs, domaćice se marljivo pripremaju za svečanu proslavu najvećeg hrišćanskog praznika. Jedna od ovih priprema je i tradicija farbanja jaja koja će kasnije koristiti svi članovi porodice za pomazivanje nakon pričešća.
Iako većina Srbije prepoznaje Veliki petak kao prikladan dan za obavljanje ovog zadatka, postoje određeni regioni u kojima domaćice nastavljaju da se pridržavaju ovog običaja na Veliki četvrtak ili Veliku subotu, sve do dolaska Velikog petka.
Snežana Ašanin, etnolog iz Muzeja u Čačku, daje uvid u varijacije običaja i njihovu evoluciju tokom vremena. Prema Ašaninovim riječima, ne postoji konkretna smjernica o tačnom danu kada domaćice farbaju uskršnja jaja. Međutim, ključno je prigrliti ovaj praznik iznošenjem korpe farbanih jaja na porodičnom stolu.
U mnogim krajevima Srbije postao je običaj da se domaćice na Veliki petak bave akcijom farbanja jaja. Uz mnoštvo zadataka koje treba obaviti prije Uskrsa, ovaj dan je obično lišen ikakvih drugih obaveza, što ga čini savršenom prilikom da domaćice posvete svoje vrijeme ukrašavanju jaja za uskršnji stol. Ova praksa je široko prihvaćena jer se smatra relativno jednostavnim zadatkom koji im omogućava da efikasno upravljaju svojim vremenom i daju prioritet svojim drugim odgovornostima.
Prema Ašaninovim riječima, tradicija farbanja jaja ranije se nije poštovala na Veliki petak.
- Po Snežaninim rečima, poslednji petak pred Uskrs ima odlikovanje da je najtmurniji dan u godini. To je dan dubokog razmišljanja i svečanog obilježavanja, jer obilježava raspeće Isusa Krista. Na ovaj dan pojedinci sudjeluju u strogom postu i usrdnoj molitvi. Kako bi se iskazalo poštovanje prema Isusovim ranama, uobičajeno je suzdržati se od rukovanja iglama i ekserima. Osim toga, izbjegava se paljenje vatre, koja simbolizira radost. Ova tradicija sprečava domaćice da farbaju uskršnja jaja na Veliki petak, jer su obavezne da zapale peć. Zbog toga se ova praksa provodi ili na Veliki četvrtak ili Veliku subotu.
Kako bi osigurale da njihove porodice budu okružene napretkom i srećom, domaćice su stavile na cilj da počnu farbati jaja rano ujutru, poklapajući se s izlaskom sunca. Vjerovali su da svaki zadatak koji simbolizira radost treba započeti tokom izlaska sunca, što označava napredak u dobrobiti njihovih najmilijih.
