– Za danas jedna tema, koja je povezana sa ekologijom, i govorićemo koliko su šume zapravo bitne. One su jednostavno pluća cijele planete, a ljudi uporno rade na njenom uništavanju….
Tijekom svoje karijere pojedinci se susreću s raznolikim nizom situacija i osobnosti. Posljednjeg dana prije mirovine, jedna izuzetna žena, koja je 35 godina posvetila profesiji čistačice, odlučila je podijeliti svoje stajalište sa svojim poslodavcem, ustvrdivši da radnici zaslužuju veće poštovanje. Ova hrabra gesta zaokupila je interes britanske javnosti kada je njezino anonimno pismo dobilo medijsku pozornost, brzo se pretvorivši u viralni fenomen na društvenim mrežama. “Pozdrav, moja damo.
Sutra je moj posljednji dan na poslu. Pripremio sam sredstva za čišćenje za kolegu s posla koji će preuzeti moje odgovornosti. Nakon što sam izdržao vaše neljubazno i nepristojno ponašanje, koje odražava vaš pravi karakter, odlučio sam otići. Molim vas, zapamtite ovo: U svijetu u kojem možete birati da budete bilo tko, odlučite se za uljudnost”, stoji u pismu, prenosi Mirror. Osjećaj izražen u pismu njezine kćeri glasio je: “Zbog toga volim svoju majku. Nakon 35 godina rada čistačice, odlučila se suočiti sa svojim užasnim poslodavcem i svima pokazati sebe.
Uživajte u mirovini! Njezina objava prikupila je više od 135.000 lajkova, što je potaknulo brojne pojedince da podijele svoje osobne priče. Jedna žena je rekla: “Blagoslovljena! Moj otac je 30 godina radio kao školski domar i trpio je poniženja od svojih kolega.” Još jedna žena pridonijela je: “Odgojena sam u obitelji koja me naučila da svaki posao zaslužuje poštovanje. Bez obzira je li netko čistačica ili vlasnik tvrtke, svako je radno mjesto jednako vrijedno i treba ga tretirati s dostojanstvom. Svaka čast tvojoj mami!
BONUS TEKST:
- Jeste li svjesni da drveće ima sposobnost međusobnog komuniciranja putem podzemnih mreža? Ovo intrigantno otkriće, koje se naziva “Wood Wide Web”, podsjeća na Internet; međutim, koristi gljivične niti umjesto kabela. Mikorizne gljive uspostavljaju ovu mrežu, omogućujući biljkama i drveću razmjenu osnovnih resursa poput vode, ugljika, dušika i raznih hranjivih tvari. Mikorizne gljive stvaraju obostrano korisnu vezu s korijenjem drveća.
U toj interakciji gljive uzimaju šećere i ugljik proizveden fotosintezom, dok stablo ima koristi primajući vodu i minerale koje gljive skupljaju iz tla. Intriga se produbljuje jer ova mreža dopušta većim i starijim stablima, koja se nazivaju “stablima majkama”, da dijele hranjive tvari s mlađim ili slabijim biljkama, pomažući im u preživljavanju. Ova poruka obuhvaća više od samog prijenosa resursa. Istraživači su otkrili da kada insekti ili patogeni prijete stablu, ono može odašiljati kemijske signale kroz mrežu kako bi upozorilo susjedna stabla na opasnost.
Posljedično, zdrava stabla mogu proaktivno poboljšati svoje obrambene mehanizme i pripremiti se za potencijalne opasnosti. Studije su otkrile intrigantan fenomen: drveće iste vrste više pomažu jedno drugom nego stabla različitih vrsta, što ukazuje na oblik “obiteljske solidarnosti” među biljkama. Posljedično, zdrava stabla mogu proaktivno poboljšati svoje obrambene mehanizme i pripremiti se za potencijalne prijetnje. Ovo otkriće mijenja način na koji gledamo na prirodu i šume. Umjesto da ih se samo promatra kao grupe zasebnih stabala, oni su ilustrirani kao kohezivne zajednice koje djeluju unisono, komuniciraju i razmjenjuju resurse na način sličan ljudskim društvenim strukturama.
