Stari Slaveni vjerovali su da neke biljke znače nesreću i da ih treba izbjegavati u vrtovima. Kršćanstvo je, pišu Novosti, imalo ulogu u očuvanju raznih religijskih vjerovanja vezanih uz biljke, poput one da se hrastova stabla ne smiju sjeći i da grane treba unositi u kuću tijekom božićne sezone. Da bi se domovi zaštitili od gromova, na krovu se postavlja stražarnica ili iris.

Ne savjetuje se sadnja bagrema u blizini kuće, jer je njegov prethodni naziv bio bagrem. Nadalje, ne preporučuje se cijepljenje bagrema. Ako je potrebno izvaditi stablo zbog sušenja ili ako njegovo korijenje predstavlja rizik za stabilnost kuće, ovo bi mogao biti povoljan trenutak da redizajnirate dvorište i fokusirate se na biljke koje su naši preci cijenili.

Orah koji se nalazi u dvorištu povezuje se s nesrećom i smrću, pa se smatra nepovoljnim imati ga u blizini kuće i zbog korijena i zbog sjene koju baca. Ne savjetuje se sjediti ispod stabla oraha. Iako u vrtu ima oraha i dudova, svi stanovnici ovog domaćinstva su stradali na ovom mjestu. Pri uređenju okoliša prvo treba saditi drveće i grmlje, a tek potom cvijeće. Hrast, sa svojom gracioznom razgranatom krošnjom koja nudi “gustu” hladovinu, stoji kao najljepši ukras koji dvorište može imati. Ovo cijenjeno drvo cvjeta u blizini vode i simbolizira dugovječnost.

  • Lipa je za Slavene imala sveto značenje zbog svojih ljekovitih cvjetova. Osim toga, ovo je drveće pružalo izvanrednu hranu za pčele, čineći medovinu ključnom poslasticom u slavenskoj kulturi. Nadalje, vapneni je ugljen poznat po svojoj sposobnosti pročišćavanja vode. Dok je stablo lipe smješteno u blizini sofe, ono ostaje blizu, a da se ne nalazi neposredno iznad nje.

Stablo vrbe povezuje se s vremenom kada su se nevaljala djeca nazivala “mirkom”. Na Novu godinu, Lazarevu subotu i Cveti, djeca bi se udarala vrbovim grančicama i poticala da “raste kao vrba”. Nadalje, kora vrbe posjeduje ljekovita svojstva koja mogu pomoći u ublažavanju prehlade. S druge strane, glog je moćan lijek za srčane probleme i predstavlja najpouzdaniju zaštitu od vampira i demona.

Ovaj otporni, listopadni grm dostupan je u bijelim, crnim ili crvenim varijantama, s bobicama ubranim u punoj zrelosti za pripremu džemova, čajeva i sokova. Osim toga, služi kao izvrstan izbor za ogradu, a preporučljivo je dodati vapno u jamu za sadnju. Svibnjak prvi cvjeta u proljeće, a do jeseni daje zrele plodove.

Na Jurjevo se kiti domove drijenom koji simbolizira zdravlje, a na Sveta tri kralja djeca jedu cvjetove drijena za jačanje imuniteta protiv bolesti. Jabuka ima posebno mjesto kao omiljeno voće, važan je element u vjenčanjima i tradicionalno se ne jede prije Petrova.

U Srbiji tradicija kalemljenja jabuka postoji već duže vrijeme, a pojedincima koji su se suzdržavali od bavljenja tom praksom zabranjena je berba jabuka. Domaća sorta petrovac odlikuje se čvrstim, zaobljenim stablom čiji plodovi dozrijevaju u srpnju. Cena sadnica je 200 dinara. Povijesno gledano, Srbi su uzgajali šljive u svojoj domovini, što je dovelo do očuvanja vrhunske sorte za sušenje poznate kao požegača. Ova posebna sorta može se pohvaliti kožom koja je bogata visokokvalitetnim eteričnim uljima.