Težnju za dugim i robusnim postojanjem dijele bezbrojni pojedinci. Ta je želja vidljiva u našoj fascinaciji navikama i postupcima onih koji su navršili nevjerojatnu dob od sto ili više. Dr. Erik Verdin, cijenjeni istraživač koji je godine posvetio proučavanju pojedinaca s iznimnim životnim vijekom u raznim regijama, otkrio je značajan trend: ljudi koji žive u južnoj Europi obično uživaju u produženom životnom vijeku.
Na čelu Instituta Buck za istraživanje starenja je dr. Vedrin, koji je i predsjednik i izvršni direktor ovog renomiranog globalnog istraživačkog instituta. Njihov primarni fokus je na razumijevanju zamršenosti procesa starenja, koji izravno utječe na trajanje i kalibar naših života. Iako “starost” možda nije izraz koji se često koristi u medicinskim krugovima, napredak u području medicine značajno je utjecao na naše razumijevanje ovog pojma. Tijekom proteklih 150 godina, naš očekivani životni vijek stalno se povećavao u prosjeku za dvije godine po desetljeću.
Prema riječima liječnika, životni vijek nam se značajno produžio tijekom godina. Godine 1870. ljudi su obično živjeli do otprilike 48 godina, dok danas možemo očekivati da ćemo živjeti do gotovo 80 godina. To znači da se naš očekivani životni vijek produljuje u prosjeku za dvije godine po desetljeću. Iako se iskustvo starosti od tada drastično promijenilo, s medicinskog stajališta ne postoji posebna definicija starosti.
Kako se naš životni vijek produljuje, ustrajemo u činjenju pogrešaka. Koji su glavni prijestupi koji nas udaljavaju od postizanja dugog i zdravog života?
Prema dr. Vedrin, primarna prepreka za postizanje dugog i zdravog života leži u usvajanju nezdravih navika, posebice onih koje se tiču prehrane i načina života. Ovi čimbenici imaju znatno veće značenje od genetskih predispozicija, jer doprinose nevjerojatnih 93 posto svih elemenata koji utječu na dugoročno održavanje zdravlja. Nasuprot tome, naši naslijeđeni geni od roditelja diktiraju samo samo 7 posto našeg životnog vijeka.
Prema liječniku, najštetniji utjecaj na naše zdravlje pripisuje se pušenju. Kad pojedinci konzumiraju više od 25 cigareta dnevno, to potencijalno može smanjiti životni vijek muškaraca do 12 godina, a žena do 9 godina. Dodatno, još jedan čimbenik koji pridonosi smanjenju životnog vijeka je pretilost.
Među pojedincima postoji uobičajena znatiželja u vezi s dugovječnošću vegetarijanaca i vegana, a mnogi razmišljaju tko nadživi drugoga.
Iako je utvrđeno da vegetarijanci imaju dulji životni vijek, utjecaj vegetarijanske prehrane na ukupnu energiju i snagu ostaje neizvjestan. Međutim, otkriveno je da značajan broj vegetarijanaca vodi zdraviji stil života u usporedbi s općom populacijom.
Doktor ističe da vegetarijanci, koji su skloniji bavljenju tjelesnom aktivnošću i imaju veće šanse za brak, manje puše i piju. Ovi čimbenici načina života izravno doprinose poboljšanju zdravlja i dugovječnosti. Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi upućivali na to da sama konzumacija mesa može značajno utjecati na životni vijek i skratiti životni vijek.
U kojoj mjeri sunce doprinosi?
U brojnim zemljama, uključujući Europu, primijećeno je da pojedinci koji žive u južnim regijama obično imaju duži životni vijek. Iznenađujuće, čini se da je hladno vrijeme krivac za ovaj fenomen. Zemlje s izrazito hladnom klimom imaju više stope smrtnosti zbog raznih čimbenika. Shodno tome, pretpostavlja se da temperatura igra značajnu ulogu u produljenju života. Dodatno, topla klima u tim zemljama potiče povećanu tjelesnu aktivnost, što dovodi do više vremena provedenog na otvorenom. Dr. Vedrin pojašnjava ovu točku, navodeći da se vjeruje da je utjecaj temperature jedan od faktora koji pridonose produljenju dugovječnosti.
U brojnim sunčanim europskim zemljama otkriveno je da se stanovnici pridržavaju režima prehrane poznatijeg kao mediteranska prehrana. Ova se dijeta može pohvaliti raznim atributima za koje se vjeruje da potiču dugovječnost. Važno je napomenuti da pretjerano izlaganje suncu, bez odgovarajuće zaštite, može ubrzati proces starenja. Međutim, suprotno uvriježenom mišljenju, toplina sama po sebi nema štetne učinke na tijelo. “Iako pregrijavanje može predstavljati rizik, ipak je manje opasno za zdravlje u usporedbi s ekstremnom hladnoćom”, potvrđuje liječnik.
Ključni elementi za osiguranje dugog i zdravog života mogu se suziti na četiri bitna čimbenika.
DNK koji primamo od roditelja, koji čini otprilike 7 posto našeg životnog vijeka i ukupnog blagostanja, izvan je naše kontrole. Posljedično, možemo zanemariti ovaj poseban aspekt. Iako je moguće da manipulacija DNK postane izvediva u budućnosti, to trenutno nije dostupna opcija. Dr. Erik Vedrin sugerira da u dogledno vrijeme postizanje ovog cilja možda neće biti izvedivo. Ipak, naglašava važnost usmjeravanja pažnje prema preostalih 93 posto, koji obuhvaćaju različite aspekte našeg životnog stila poput prehrane, tjelesne aktivnosti, upravljanja stresom i društvenih interakcija.
