Danas ćemo pisati o temu zdravlja a glavna tema jeste tromb, koji pogađa sve genracije u današnje vrijeme. Pojedine osobe i ne mogu primjetiti da imaju tromb, a kada se na kraju sazna, bude nažalost prekasno.

Krvni ugrušci, medicinski poznati kao trombi, predstavljaju značajan rizik za zdravlje i potencijalno mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija poput plućne embolije. Od iznimne je važnosti moći identificirati čimbenike rizika i simptome povezane s krvnim ugrušcima, kao i poduzeti proaktivne mjere za sprječavanje njihove pojave. Ovi ugrušci imaju sposobnost spriječiti protok krvi do kritičnih organa poput srca i pluća. Općenito, trombi se manifestiraju kao posljedica ozljeda ili određenih zdravstvenih stanja.

Indikacije krvnih ugrušaka manifestiraju se kao duboka nelagoda u mišićima, praćena oticanjem i promjenom boje u donjim udovima. Dođe li do plućne embolije, pojedinci mogu osjetiti nedostatak daha, bol u prsima, iskašljavanje krvi, pa čak i nesvjesticu. Različita ponašanja i atributi mogu povećati vjerojatnost stvaranja ugrušaka. Dugotrajno sjedenje bez pomicanja i prekriženih nogu doprinose tome. Štoviše, u rizičnije skupine spadaju oni koji konzumiraju hormonske tablete, stariji su od 60 godina, odaju se alkoholu ili puše.

Kako biste smanjili vjerojatnost stvaranja krvnog ugruška, neophodno je često mijenjati položaj i sudjelovati u istezanjima nogu. Također je važno održavati pravilnu hidrataciju jer dehidracija može povećati rizik od tromboze. Uključivanje redovite tjelesne aktivnosti u vaš dnevni režim i težnja za zdravom težinom daljnje su mjere koje pomažu u prevenciji. Prepoznavanje važnosti hitne medicinske pomoći kada se jave simptomi koji ukazuju na krvne ugruške naglašava važnost hitne skrbi. Kultiviranjem svijesti i provođenjem preventivnih radnji možete zaštititi svoju dobrobit i kloniti se opasnih situacija povezanih s krvnim ugrušcima.

Kada fragmenti krvnog ugruška, poznati kao tromboemboli, putuju kroz krvotok i dođu do pluća, to rezultira plućnom embolijom, koja se također naziva “plućni infarkt”. Ovi embolusi potječu od tromba koji se stvara u različitim venama po cijelom tijelu, poput nogu ili želuca, a neki dijelovi se odlome, što dovodi do plućne embolije. Simptomi plućne embolije oponašaju različita stanja koja zahvaćaju prsni koš, medijastinum i epigastrij. Ovi se simptomi manifestiraju iznenada, obično unutar nekoliko minuta, ili u slučaju infarkta pluća, unutar nekoliko sati. Ovi simptomi obično traju nekoliko dana, ali se s vremenom postupno pogoršavaju.

  • Uobičajeno, pacijenti dožive iznenadnu pojavu boli u prsima, otežano disanje, bljedilo, ubrzan rad srca, a potencijalno čak i gubitak svijesti, a smrt je nažalost čest ishod. Duboka venska tromboza u nogama česta je pojava tijekom ili nakon kirurških zahvata, dugotrajne nepokretnosti ili smanjenog protoka krvi. Iako se često radi rendgensko snimanje prsnog koša, ono ne daje uvijek konačnu dijagnozu plućne embolije (PE). U identifikaciji može pomoći neobičan nalaz na radiografiji poznat kao Westermarkov znak, a karakterizira ga posvijetljeno područje u tkivu pluća. Otprilike jedna trećina osoba s PE može doživjeti i infarkt pluća, često praćen pleuralnim izljevom.

Pojedinci koji već imaju srčana ili plućna stanja koja ometaju proces oksigenacije, posebno u bronhijalnoj arterijskoj cirkulaciji, plućnoj arterijskoj cirkulaciji i dišnim putovima, skloniji su ovoj pojavi. S druge strane, osobe bez povijesti kardiopulmonalne bolesti rijetko se susreću s infarktom pluća zbog plućne tromboembolije. Iako elektrokardiografija i radiografija mogu dati naznake EP-a, obično ne daju konačnu dijagnozu.

Bolesnici s EP-om, osobito oni s već postojećim kardiopulmonalnim stanjima, mogu pokazivati ​​elektrokardiografske promjene u čak 87% slučajeva. Perfuzijska scintigrafija pluća preferirani je dijagnostički pristup za identifikaciju EP-a zbog svoje učinkovitosti i minimalnog rizika za pacijente. Međutim, pulmonalna angiografija ostaje zlatni standard za dijagnozu EP-a, s najvećom preciznošću kada se provodi odmah nakon embolizacije. S vremenom se pouzdanost plućne angiografije smanjuje zbog brzog napredovanja trombolize u plućnoj cirkulaciji.