Područje društvenih medija svjedoči porastu broja pojedinaca koji preuzimaju ulogu stručnjaka za zdravlje i dobrobit, zagovarajući svoja uvjerenja o štetnom utjecaju izuma Louisa Pasteura.
Uz korištenje hashtagova kao što je #RavMilk, njihov sadržaj na društvenim mrežama prikupio je nevjerojatnih 22,6 milijuna pregleda do ove točke. Ti pojedinci, koji se proglašavaju autoritetima po tom pitanju, tvrde da proces pasterizacije ne samo da umanjuje nutritivne prednosti mlijeka, već i pogoršava probleme poput intolerancije na laktozu i ekcema.
Iako je primjetan porast trenda konzumacije nepasteriziranog kravljeg, ovčjeg ili kozjeg mlijeka, važno je napomenuti da brojni zdravstveni stručnjaci strogo savjetuju da se ne bavite ovom aktivnošću. Proces pasterizacije, koji uključuje zagrijavanje životinjskog mlijeka kako bi se uklonile opasne bakterije, naširoko je priznat kao ključni korak u očuvanju dobrobiti opće javnosti.
Uprava za hranu i lijekove utvrdila je smjernice za određeni postupak koji uključuje podvrgavanje svježeg mlijeka višim temperaturama. Ipak, neki pojedinci koji se pozicioniraju kao stručnjaci u području zdravlja i imaju značajan utjecaj u wellness zajednici, često izražavajući svoje stavove na društvenim mrežama uz hashtag #RavMilk (Svježe mlijeko), tvrde da otkriće Louisa Pasteura zapravo smanjuje nutritivne prednosti mlijeka i pogoršava stanja poput nepodnošenja laktoze i ekcema.
S nevjerojatnih 22,6 milijuna pregleda, ove objave na društvenim mrežama već su izazvale veliku buku. Iako je istina da proces pasterizacije eliminira neke korisne bakterije prirodno prisutne u mlijeku, to ne umanjuje ukupnu izvrsnost ili nutritivnu vrijednost ovog mliječnog proizvoda. Brian St. Pierre, registrirani dijetetičar i direktor prehrane u Precision Nutritionu, potvrđuje da je mlijeko i dalje jedna od dostupnih namirnica bogatijih hranjivim tvarima. Saint Pierre pojašnjava da pasterizacija učinkovito smanjuje količinu bakterija u mlijeku, posljedično smanjujući vjerojatnost zaraze bolestima koje se prenose hranom.
- Čak i nakon što je podvrgnuto procesu pasterizacije, mlijeko zadržava svoj bogat sadržaj proteina i nastavlja biti vrijedan izvor esencijalnih hranjivih tvari poput kalcija, vitamina D i raznih drugih vitalnih elemenata. Osim toga, pasterizirano mlijeko ostaje dostupno, opsežno istraženo i lako dostupno. Prema Nicole Helen Martin, mliječnoj mikrobiologinji sa Sveučilišta Cornell, The New York Times izvještava o evidentnom porastu potražnje za “lokalnim” ili “prirodnim” proizvodima tijekom pandemije. Martin pobija lažnu tvrdnju da pasterizacija eliminira te bitne elemente.
Iako je sirovo mlijeko još uvijek zabranjeno u 20 država, postoji rastući trend državnog zakonodavstva koje dovodi u pitanje tekuću raspravu oko konzumacije nepasteriziranog mlijeka. Tijekom procesa mužnje različiti mikroorganizmi imaju priliku stupiti u kontakt s mlijekom na različitim mjestima, jer postoje na više područja, od kravljeg vimena do ruku farmera. Sirovo mlijeko ima sposobnost ugostiti štetne bakterije koje su odgovorne za prevladavajuće bolesti koje se prenose hranom, uključujući salmonelu, listeriju, kampilobakter i E. coli.
Prisutnost ovih mikroorganizama može rezultirati različitim simptomima, uključujući, ali ne ograničavajući se na mučninu, povraćanje, povišenu tjelesnu temperaturu, opću slabost i, u teškim slučajevima, bubrežnu disfunkciju. Dok većina ljudi obično doživi brzi oporavak u roku od nekoliko dana ili tjedana, postoji određena podskupina pojedinaca koji su osjetljiviji na štetne učinke ove bolesti. Ova ranjiva populacija uključuje starije osobe, malu djecu i trudnice, za koje ovo stanje može biti kobno. Značenje pasterizacije kao vrlo učinkovite mjere za osiguranje sigurnosti hrane i očuvanje javnog zdravlja široko je priznato od strane stručnjaka u području javnog zdravlja i zdravstvenih djelatnika, što potvrđuju i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti.
