– U nastavku današnjega članka govorimo o zdravlju, i možda najgoroj dijagnotzi za koju nemate špredstave kada ćete je dobiti. Jednostavno krenete da zaboravljate, a kako dani prolaze, sve se manje i manje sjećate šta se zapravo desilo jučer.
Mozak je pogođen Alzheimerovom bolešću, neizlječivim i razornim stanjem koje rezultira ozbiljnom degeneracijom. Ova bolest može biti smrtonosna. Kako napreduje, dovodi do demencije, oštećenja pamćenja, poremećaja razmišljanja i promjena u ponašanju i osobnosti.
Početak bolesti obično se opaža kod starijih osoba, a različite životne navike igraju značajnu ulogu u njenom napredovanju. Kad dođe do zaborava, već je prekasno da se situacija popravi.
- Iako ne postoji jedinstveni lijek koji učinkovito liječi Alzheimerovu bolest, postoje metode za usporavanje njezinog napredovanja. Od iznimne je važnosti pravodobno prepoznati početne promjene kod bolesnika; međutim, nažalost, bolest se često identificira u uznapredovalim fazama. Stručnjaci su identificirali četiri rana simptoma Alzheimerove bolesti koji nadilaze gubitak pamćenja i mogu poslužiti kao pokazatelji bolesti, prisiljavajući pojedince da potraže liječničku pomoć.
Neodoljiva želja za češanjem.
Nije neuobičajeno da značajan dio osoba s dijagnosticiranom Alzheimerovom bolešću pokazuje kompulzivno ponašanje češkanja, što ponekad rezultira teškim oštećenjem kože. Dok znanstvenici tek trebaju otkriti točan odnos između temeljnog stanja i osjećaja svrbeža, oni svakako prepoznaju i razmatraju ovaj simptom u svojim istraživanjima.
Problemi s vidom
Znanstvenici su otkrili da problemi s vidom mogu poslužiti kao rani znak upozorenja za demenciju u budućnosti, kako je navedeno u istraživačkom članku koji je objavio American Journal of Epidemiology. Starije osobe koje oslabe vid, unatoč korektivnim mjerama kao što su naočale ili kontaktne leće, suočavaju se sa znatno većim rizikom, pet do deset puta većim, od razvoja Alzheimerove bolesti ili drugih vrsta demencije unutar vremenskog okvira od 8,5 godina nakon pojave oštećenja vida.
Izvršene izmjene na dokumentu
Alzheimerova bolest može se prepoznati po rukopisu, osobito kada slova izgledaju nepravilna i drhtava. Kako se mentalno stanje pogoršava, rukopis se pogoršava i usporava. Slova pokazuju primjetne varijacije, a neka slova imaju vidljive trzaje. Slično tome, Parkinsonovu bolest karakteriziraju zgrčena i iskrivljena slova, uz povremena podrhtavanja. U nekim slučajevima rukopis postane toliko sitan da ga čak ni pisac ne može pročitati.
Fluktuacije u emocijama
Pojedinci koji su pod utjecajem mogu iskusiti niz emocionalnih reakcija, poput straha, sumnje, depresije ili tjeskobe. Čak i oni koji obično odišu samopouzdanjem mogu se osjećati nesigurno i povučeno. Osim toga, mogu biti skloni da se lako uznemire kada su izvan svog poznatog i sigurnog okruženja.
