Za danas totalno dvije demetrijalne teme, a prva je povezana sa čistoćom mašine za pranje veša. naime, koliko god nam se činilo da je ona čista, uvijek se nađe prljavih dijelova, a sljedeći trik je povezan sa prirodnim materijama, i neće nikako naškoditi kvaliteti materijala od kojih je spravljena veš mašina….
Uklanjanje prljavštine i kamenca možete obaviti sami, bez potrebe stručnjaka, osim ako nema posebnih mehaničkih oštećenja od kamenca. Rješavanje problema s vašom perilicom rublja ne mora nužno biti skupo. Ako se sami bavite čišćenjem, možete uštedjeti! Međutim, važno je naučiti nekoliko korisnih savjeta kako biste bili sigurni da to činite na siguran način. Započnite postupak čišćenjem spremnika vode perilice. Kako vrijeme prolazi, ostaci deterdženta i kamenac nakupljaju se unutar perilice, što može oštetiti uređaj i umanjiti njegovu učinkovitost čišćenja.
Kako biste riješili ovaj problem, napravite jednostavnu mješavinu sapuna za pranje rublja, sode bikarbone i vodikovog peroksida. Nanesite ovu smjesu na površinu dozatora, ostavite da djeluje, a zatim je isperite. Učinkovit pristup uklanjanju kamenca s grijača je primjena limunske kiseline. Dodavanje ove tvari u odjeljak za deterdžent i izvođenje ciklusa pranja na visokim temperaturama vratit će vašu perilicu rublja u gotovo novo stanje. Za čišćenje gumene brtve perilice upotrijebite mješavinu vode i limunske kiseline koja će uspješno iskorijeniti prljavštinu i plijesan.
Ako osjetite neugodne mirise, primjena tableta za pranje posuđa na visokim temperaturama može ih pomoći u uklanjanju. Kako biste produžili životni vijek svoje perilice, napravite DIY “Jedača kamenja” miješanjem sode za pranje, sode bikarbone, limunske kiseline i soli. Ova mješavina ne samo da poboljšava čistoću, već također osigurava svježinu unutar vaše perilice, produžujući time njenu trajnost. Pridržavajući se ovih korisnih savjeta i trikova, vaša će perilica rublja ostati čista i optimalno funkcionirati dugi niz godina!
DODATNI TEKST
Jučer je obilježen Svjetski dan Alzheimerove bolesti, a Srpsko udruženje za Alzheimerovu bolest ističe hitnu potrebu za djelotvornim mjerama za poboljšanje postojećeg stanja. Svaki se rujan prepoznaje kao Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti, svjetski napor usmjeren na podizanje svijesti i borbu protiv stigme, pri čemu je 21. rujna posebno označen kao Svjetski dan Alzheimerove bolesti.
Ova vrsta demencije i dalje je najraširenija, a lijek nažalost još uvijek nije dostupan. Alarmantne statistike otkrivaju da više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta trenutačno boluje od demencije, a samo u Srbiji ima više od 140.000 slučajeva. Projekcije pokazuju da bi za nešto više od pet godina taj broj trebao dosegnuti 78 milijuna diljem svijeta. Zabrinjavajući aspekt ove stvarnosti je da čak 75 posto onih koji žive s demencijom ostaju nedijagnosticirani diljem svijeta.
Borbu protiv ovog stanja ometaju nedostatak svijesti, stalna stigma, dezinformacije i diskriminacija, zbog čega mnogi često propuštaju rane znakove upozorenja. Rana dijagnoza, međutim, može otvoriti put potpori koja pojedincima omogućuje dulji, kvalitetniji i dostojanstveniji život. “U početku to nismo prepoznali. Naše su nas predrasude natjerale da mislimo da je zaboravnost samo normalan aspekt starenja, što nas je dovelo do povezivanja demencije isključivo sa starijim osobama.
Trebale su proći tri godine ispunjene neizvjesnošću i boli prije nego što smo konačno potražili liječničku pomoć za moje majke, što je rezultiralo točnom dijagnozom i lijekovima koji su ublažili njezin nemir i agresiju,“ dijeli gospođa S.S., koja već 15 godina brine o svojoj majci oboljeloj od demencije.
Srpska udruga za Alzheimerovu bolest navodi da je demencija glavni uzrok invaliditeta i ovisnosti kod starije populacije, dok našim zdravstvenim i socijalnim sustavima nedostaju potrebni resursi za rješavanje sadašnjih i budućih potreba oboljelih. Osim toga, demencija je sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu, što ima značajne ekonomske implikacije. Trenutačno se svjetski godišnji trošak povezan s demencijom procjenjuje na 1,3 bilijuna dolara, a očekuje se da će taj broj eskalirati na 2,8 bilijuna dolara do 2030. godine.
