Razorna bolest poznata kao plamenjača krastavaca, koju uzrokuje Pseudoperonospora cubensis, predstavlja značajnu prijetnju usjevima krastavaca, s potencijalom da desetkuje cijelu žetvu. Suprotno uvriježenom mišljenju, razvoj gljivice nije ometan dugotrajnim sušnim razdobljem i posljedičnim visokim temperaturama.
Kako stoji na stranicama Agrokluba, dok uzročnicima krumpirove plamenjače ili plamenjače vinove loze ne odgovaraju temperature veće od 30 stupnjeva, plamenjača krastavca uspijeva na visokim temperaturama i vlazi u ranim jutarnjim satima, osobito kada je uz biljke prisutan korov.
Obično se početna indikacija paleži očituje kao blijedozelene mrlje na gornjoj strani lista. Ove mrlje brzo prelaze u žutu nijansu i poprimaju uglate ili nepravilne oblike, ograničene unutar žilica lista. U roku od samo deset dana, cijela biljka može podleći bolesti, što rezultira sušenjem i, u rijetkim slučajevima, formiranjem ploda, prisutnošću vodenastih i često izobličenih plodova na spoju stabljike.
Kada se plamenjača pojavi prije žetve, stvara dodatni pritisak za poljoprivrednike budući da su dostupni ograničeni resursi prije nego što su usjevi spremni za prodaju. Zbog toga se stabljike krastavaca često tretiraju fungicidima tri puta tjedno, a sve u cilju sprječavanja bolesti. Za organsku borbu protiv ovog problema mogu se upotrijebiti različiti domaći lijekovi poput nekuhanog mlijeka, sode, joda, češnjaka i crvenog luka, juhe od bršljana, maslačka ili preslice, koji učinkovito sprječavaju pojavu bolesti.
U slučaju da se pojave simptomi, portal preporuča uklanjanje zaraženog lišća iz vrta jer predstavlja opasnost od zaraze drugog lišća.
Nakon čina rezidbe, neophodno je primijeniti fungicide ili organske pripravke kako na biljke tako i na okolno tlo kako bi se učinkovito spriječile potencijalne infekcije. Kako bi se osigurala organska zaštita od gljivica, preporučljivo je na površinu listova staviti premaz koji odbija njihov prodor, kao što je kombinacija kontaktnog fungicida ili mlijeka sa sodom i jodom. Prema Jutarnjem listu, primarna upotreba kaolinske gline u Sjedinjenim Državama je stvaranje zaštitnog filma na površini lišća.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
- Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
