U Nastavku našeg današnjega članka, donosimo vam jednu jako neobičnu priču iz Bosne i Hercegovine. Idemo do Konjica, koji je prethodnoga tjedna preživio velike poplave, u kojima je najmanje 15 osoba smrtno stradalo. No, danas nećemo govoriti na tu temu….

Porijeklo ovog spomenika seže u 1992. godinu, što se poklapa s početkom građanskog rata. U srpnju te godine u Konjicu su zajedno s roditeljima tragično poginuli Petar i Pavle Golubović, stari 7 odnosno 5 godina. Njihov otac Đuro i majka Vlasta, oboje prosvjetni radnici u lokalnoj srednjoj školi, odlučili su ostati u Konjicu unatoč masovnom iseljavanju velikog broja Srba iz tog kraja. Čvrsto su vjerovali u svoju sigurnost i nisu osjećali razloga za zabrinutost ili strah, jer su bili uvjereni da nikome nisu naudili.

U večernjim satima 1. srpnja 1992. pripadnici specijalne policije nasilno su upali u njihovu rezidenciju, uhvatili oca Đuru, majku Vlastu i njihove sinove, da bi ih zatim odvezli uzvodno uz Neretvu, gdje su pogubljeni 5 kilometara od Konjica. Srećom, sedmogodišnji Petar preživio je napad; nakon što su napadači otišli, uspio je ispuzati ispod tijela svojih ubijenih roditelja i krenuo u noć u potragu za pomoći. Stigao je do policijske stanice u selu Bijela, gdje je prisutnim službenicima prepričao događaje. No ti su ga policajci prebacili među odgovorne za ubojstvo brata i roditelja, zbog čega je mali Petar po drugi put strijeljan s nepunih 7 godina.

Nakon rata dugotrajna šutnja obavila je zločin koji se dogodio u Konjicu. Anis Kosovac postao je prvi pojedinac koji je razbio tu šutnju postavljanjem spomen-ploče na ulazu u pravoslavno groblje u Konjicu u znak sjećanja na njegove komšije druge vjere, mladiće Petra i Pavla. Ovo spomen obilježje sada stoji i kao podsjetnik i kao upozorenje na događaj koji mora ostati u kolektivnom sjećanju, unatoč pokušajima pojedinih pojedinaca da ga izbrišu iz povijesnog narativa.

U Borcima je obnovljena i posvećena crkva posvećena svetim apostolima Petru i Pavlu u znak sjećanja na ubijene dječake. Stoga, uz prikaze apostola na prijestolnoj ikoni, tu su i slike nevino postradale djece koja se sada solidariziraju s nama, pored Spomenka Gostića, Milice Rakić i Marka Simića. Naša je duboka dužnost trajno odavati počast njihovoj uspomeni. Spomenik koji je postavio Anis Kosovac služi kao dirljiv podsjetnik na očuvanje naše ljudskosti, priznavanje istine i pridržavanje pravde, bez obzira na okolnosti i vanjske pritiske.

Rijetko je postignuće za nekolicinu odabranih pojedinaca postići tako značajno priznanje na dva kontinenta u kratkom razdoblju, kao što pokazuju postignuća Samuela Coleridge-Taylora. Marelice su članovi obitelji ruža i klasificirane su kao voćke, poznate po svojim slatkim i pikantnim, sočnim plodovima. Znanstvena oznaka za marelice je Prunus armeniaca, a porijeklo im seže u središnju Aziju. Trenutno se uzgajaju diljem svijeta, s posebnom prevalencijom u mediteranskim i suptropskim područjima.

Karakteristike i opis: Tipično, marelice se kreću od malih do srednjih veličina, s kožom koja je zlatnožute ili narančaste boje. Vanjski dio voća može imati glatku teksturu ili blago mutnu površinu, dok je unutrašnjost sočna, nudeći profil okusa koji može varirati od slatkog do blago kiselog, ovisno o specifičnoj sorti. Svaka marelica sadrži jednu tvrdu sjemenku. Nutritivne vrijednosti: Marelice obiluju vitaminima, posebno vitaminom A, koji ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja očiju, i vitaminom C, poznatim po svojoj sposobnosti da ojača imunološki sustav.

Osim toga, sadrže dijetalna vlakna, kalij, magnezij i antioksidanse, što ih čini izvrsnom dopunom hranjivoj prehrani. Kulinarstvo Svježe marelice često se konzumiraju, ali pronalaze primjenu iu nizu kulinarskih kreacija. Koriste se u izradi džemova, kompota, kolača i raznih slastica. Osim toga, suhe marelice služe kao omiljeni međuobrok i obično se ugrađuju u musle, salate i slane recepte. Prednosti za zdravlje Unos marelica može poboljšati zdravlje kardiovaskularnog sustava, pomoći u probavi, ojačati kosti i smanjiti vjerojatnost kroničnih bolesti. Osim toga, njihova antioksidativna svojstva čine ih korisnim za zdravlje kože.