– U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o vjerojatno najtežoj bolesti 21 vijeka. Radi se o tumoru, koji na godišnjem nivou, usmrti na milione ljudi širom cijeloga svijeta. Slijedi jedna priča o ženi koja je u poznim godinama dobila ovu tešku bolest…..

U siječnju 2021. Karla Mitchell, 36-godišnjakinja iz Velike Britanije, primijetila je neuobičajeno ubrzan rad srca, ali je to isprva odbacila. Kako je dan odmicao, počela je osjećati bolove u nogama i teško je disala. Iako je mislila da je u menopauzi, odlučila je potražiti savjet liječnika kako bi procijenila svoje zdravlje. Početne pretrage ukazale su na anemiju, zbog čega su liječnici predložili daljnje pretrage. Nakon nalaza kolonoskopije, Karla je dobila vijest koja je promijenila život: dijagnosticiran joj je rak debelog crijeva. Važno je napomenuti da se uz rak debelog crijeva često javlja anemija, koja pogađa 75% onih kojima je dijagnosticirana bolest. Karla je na misiji podizanja svijesti o Lynch sindromu dok se zalaže za prepoznavanje simptoma raka debelog crijeva, s ciljem da izazove uvjerenje da ovaj oblik raka utječe isključivo na starije osobe. Znakovi raka crijeva mogu se pojaviti kao promjene u navikama pražnjenja crijeva, bolovi u trbuhu, neočekivani gubitak težine, umor i krv u stolici.

  • Bowel Cancer UK navodi da se vjerojatnost preživljavanja uvelike povećava za pacijente kod kojih je rak identificiran u ranoj fazi, ističući važnost ranog otkrivanja u učinkovitom liječenju. Nakon dijagnoze raka crijeva, Mitchell je imao hemikolektomiju, kirurški zahvat koji je trajao nešto više od četiri sata. Prije operacije, Mitchell je bila pod dojmom da je njezin rak u ranoj fazi, ograničen na stijenku crijeva i stoga ga je lakše kontrolirati. Međutim, nakon operacije saznala je da je rak uznapredovao do trećeg stadija, proširivši se na susjedne limfne čvorove. Zbog toga su joj savjetovali tri ciklusa kemoterapije. Liječenje se pokazalo uspješnim, što je rezultiralo njezinom trenutnom remisijom.

 “BONUS TEKST”

Lumbago, ili bol u donjem dijelu leđa, pogađa više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta, pod utjecajem niza čimbenika koji doprinose. Često se ova bol javlja nakon traumatičnog događaja. Možda već prepoznajete taj osjećaj — oštra, jaka bol pri saginjanju, ukočenost nakon dugotrajnog stajanja, pa čak i manji pokreti mogu izazvati nelagodu koja vam potkopava koljena. Gotovo svatko može pronaći hodanje kao korisnu aktivnost, osobito za one koji pate od bolova u donjem dijelu leđa, lumbalnog ili donjeg dijela leđa, stanja koja se uvelike razlikuju među pojedincima.

Prema nedavnoj studiji koju su proveli australski znanstvenici, dodavanje svakodnevne šetnje vašoj rutini moglo bi znatno smanjiti vjerojatnost da ćete u budućnosti osjetiti bolove u leđima. Istraživanje je pokazalo da sudjelovanje u samo 80-130 minuta hodanja tjedno, što se svodi na oko 11-18 minuta dnevno, zajedno s profesionalnom edukacijom o bolovima, nudi pojedincima jednostavan i pristupačan način da poboljšaju svoje blagostanje. Istraživači, uključujući dr. Natašu Pokovi, postdoktorandicu na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu, pomno su istraživali utjecaj dugotrajnog sjedenja na bol u donjem dijelu leđa.

Njihova otkrića pokazuju da uključivanje redovitog hodanja u svakodnevnu rutinu može dovesti do 28 posto smanjenja ponovnog javljanja ove boli, čime se uvelike poboljšava ukupna kvaliteta života. Prema njezinim riječima, studija je otkrila da je dosljedno hodanje dovelo do nevjerojatnog pada od 43 posto u broju posjeta liječniku. Kako je rekla, uz pomoć fizioterapeuta uspješno smo promijenili poglede pojedinaca na vježbanje i njihovo razumijevanje boli. Bol u leđima je problem koji pogađa sve.

Elaine Manolis, izvanredna klinička profesorica na Sveučilištu Northwestern u Bostonu, primijetila je da studija naglašava da većina slučajeva ponavljajućih bolova u leđima proizlazi iz početne ozljede. Mišići odgovorni za potporu kralježnice, osobito u donjem dijelu leđa, doživljavaju transformaciju koja mijenja njihov sastav. Manolis, certificirani stručnjak za gerijatriju i ortopediju, predlaže da uključivanje dnevne šetnje od 10 do 20 minuta u vašu rutinu može učinkovito spriječiti gubitak mišića tijekom vremena. Ona napominje da bol u leđima može biti povezana s različitim čimbenicima, uključujući grčeve mišića, iritaciju zglobova, probleme s ligamentima i iritaciju spinalnih živaca.

Zanimljivo je da oko 25% svih dokumentiranih slučajeva bolova u leđima nema specifičan prepoznatljiv uzrok. Istraživanja pokazuju da su čimbenici načina života, posebice dugotrajno sjedenje i pretilost, odgovorni za 40 posto ovih slučajeva. Ishodi različitih intervencija i terapija, kao što su propisano mirovanje, injekcije steroida i lijekovi za ublažavanje bolova, pokazali su različite stupnjeve učinkovitosti. Uspjeh ovisi o održavanju aktivnog načina života i neprestanom napredovanju. Australska studija ne samo da je potvrdila važnost tjelesne aktivnosti, već je također naglasila vitalnu potrebu za pobjeđivanjem straha – posebno straha od boli – koji može odvratiti ljude od sudjelovanja u vježbanju i kretanju.