– I dalje traje potraga za Dankom Ilić, koja je podsjećamo nestala 26 prošloga mjeseca. Cijeli Balkaan je bio na nogama, a jako veliki procenat osoba je upirao prstom u njenu majku, za koju se na kraju ispostavilo da nije kriva. Međutim, i dalje po kuloarima kruže priče, kako je sve jedna velika namještaljka, a najgore je definitivno njenim roditeljima.
Usred nestanka svoje kćeri, Ivana Ilić, duboko potresena, upala je u izazovno emocionalno stanje i donijela odluku da se suzdrži od bilo kakvog konzumiranja hrane. Kako bi pobjegli od nemilosrdne medijske pozornosti, Ivana i njezin sin Lazar utjehu su potražili kod rođaka, jer im je brojnim medijskim ekipama u Boru postalo tijesno. Ove pouzdane informacije dolaze iz izvora bliskih Ivani. Stalno podsjećanje na Dansku u obiteljskom stanu dodatno komplicira Ivanino stanje. Kako izvor navodi, Ivana svakodnevno izražava duboku tugu glasnim upitima o tome gdje je njezina kćerkica i osuđuje odgovorne, tvrdeći da su osobe koje nanose štetu djeci psihički poremećene.
Na prijedlog obitelji, Ivana je prihvatila poziv svoje sestrične da ostane kod nje, jer su zabrinuti za dobrobit malog Laze i žele osigurati da Ivanina trudnoća prođe kako treba. Izazovi s kojima se trenutno susrećemo golemih su razmjera, posebice za majku Ivanu. Ona je osoba koja je odgovorna za dovođenje Danke na svijet i djeluje kao njezina vodeća sila. Uz brigu o Lazinoj dobrobiti, Ivana mora na prvom mjestu posvetiti kvalitetno vrijeme njemu, osigurati mu privilegiju njezina društva jer je to najdragocjeniji dar koji dijete može dobiti. Pod teretom pažnje javnosti mlada majka iznijela je veliki teret.
Javnost je gajila sumnje, optužujući i nju i supruga Miloša da su odgovorni za nestanak njihove kćeri Danke. Osim toga, bilo je i onih koji su tvrdili da znaju gdje se dijete nalazi, ali su to odlučili zadržati skrivenim. Potraga za tijelom dvogodišnje djevojčice Danke Ilić još uvijek traje, te želimo naglasiti važnost ovog podsjećanja. Emisija Usijanje ugostila je cijenjene goste, među kojima su bili Vladimir Simidžija, sudski vještak, prof. dr. Ivana Stašević Karličić, psihijatrica, Ana Selak, odvjetnica i Božidar Spasić, bivši djelatnik SDB-a. Selak je istaknuo konkretnu nedosljednost u pogledu osumnjičenih osoba. Načela na kojima se temelji kazneno pravo nalažu da se pojedinci trebaju smatrati nevinima dok im se ne dokaže krivnja. Temeljno je uvjerenje u našem društvu da osumnjičenici govore istinu o svojoj nevinosti. Međutim, nalazimo se u paradoksalnoj situaciji.
Dok ih osuđujemo zbog nedostatka moralnih načela, također polažemo toliko povjerenja u njihove izjave da vjerujemo da su počinili konkretan zločin na točno određen način. Ako si kao društvo damo ovlast da im vjerujemo, postaje neodrživo da tužiteljstvo i sud postupe drugačije. Stašević Karličić se složila i naglasila da načelo presumpcije nevinosti građanima pruža osjećaj pravne zaštite. Stajalište odvjetnika je ono koje bih svim srcem podržao. Neophodno je imati doprinos vještaka, koje je imenovao tužitelj, kako bi se pozabavilo značajnim dijelom predmeta. Bilo bi prerano iznositi bilo kakve tvrdnje bez dovoljno činjeničnih informacija i opipljivih dokaza. Pretpostavka nevinosti ne samo da pruža pravnu zaštitu osumnjičenim pojedincima, već također osigurava ukupnu pravnu sigurnost svakog građanina unutar naše nacije.
- Simidžija je istaknuo da se istina može otkriti isključivo oslanjanjem na opipljive dokaze. Put do otkrivanja istine leži isključivo u sferi činjeničnih dokaza, koje u ovom konkretnom scenariju prikuplja i ispituje tužiteljstvo. U jednom značajnom slučaju iz Sjedinjenih Država, porota je optuženu osobu proglasila krivom, unatoč odsutnosti tijela. To služi kao dokaz snage tužiteljske procjene i ocjene raspoloživih materijalnih dokaza.
