– U nastavku našeg današnjega članka govorićemo o jako teškom oboljenju, koje se zove demencija. Bolest je to, od koje se ne umire, ali je jako teška za pacijenta, pa ćemo mi danas govoriti o nekim simptomima ove bolesti….

Znanstveno istraživanje je uvjerljivo pokazalo bezbrojne prednosti ovog vitamina u smislu poboljšanja pamćenja i smanjenja rizika od demencije. Iako se obično povezuje s jačanjem imunološkog sustava, važno je prepoznati da se njegovi korisni učinci protežu daleko izvan imuniteta i imaju dubok učinak na cjelokupno zdravlje mozga. Opće je poznata značajna uloga vitamina D u poboljšanju raspoloženja i ublažavanju simptoma depresije. U svjetlu toga, znanstvenici su kolektivno odlučili istražiti međupovezan odnos između vitamina D i živčanog sustava. Njihov poseban fokus je na sveobuhvatnom ispitivanju i razumijevanju fascinantne veze između vitamina D i kognitivnih funkcija.

Korelacija između kognitivnog pada i razine vitamina D osvijetljena je revolucionarnim istraživačkim člankom nedavno objavljenim u cijenjenom časopisu Alzheimer’s & Dementia. Ova studija, koju su proveli renomirani znanstvenici iz cijenjenih institucija uključujući Rush University i Tufts University, predstavlja prvu sveobuhvatnu analizu koja uspoređuje čimbenike koji pridonose kognitivnom padu s koncentracijama vitamina D u krvotoku i zamršenom radu ljudskog mozga. Studija o povezanosti vitamina D i kognitivnog zdravlja otkrila je da su osobe s povišenim razinama ovog vitalnog nutrijenta u mozgu pokazale poboljšane kognitivne sposobnosti.

  • Konkretno, te su osobe pokazale poboljšano zadržavanje pamćenja i povećanu sposobnost brze obrade i razumijevanja okoline. Dodatno, rezultati istraživanja pokazuju da se pojedinci s povećanom razinom pažnje, zajedno s višim koncentracijama vitamina D u mozgu, suočavaju sa značajno smanjenim rizikom (između 25 i 33 posto) od razvoja iscrpljujućih stanja kao što su demencija ili blagi kognitivni poremećaji. Promjene u ponašanju ukazuju na demenciju, s pojedincima koji potencijalno doživljavaju povećanu agresiju, potpunu transformaciju osobnosti i značajne poremećaje u svojim dnevnim rutinama.

Dok se simptomi mogu razlikovati od osobe do osobe, postoji nekoliko zajedničkih pokazatelja. Ključni simptomi uključuju: Pojedinci koji doživljavaju kognitivni pad mogu se susresti s raznim izazovima, uključujući poteškoće u komunikaciji (govor, pisanje i čitanje), oštećenje pamćenja, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, probleme s svakodnevnim zadacima (kao što je upravljanje financijama), impulzivne reakcije, paranoidno ponašanje, probleme s planiranja i organizacije, kao i problema s održavanjem pažnje. Dok točna etiologija demencije ostaje nepoznata, nedvojbeno je da ona nastaje zbog promjena u funkciji mozga.

Naime, proizlazi iz oštećenja ili iscrpljenosti živčanih stanica i njihovih međusobnih veza unutar mozga. Specifični tip demencije varira ovisno o temeljnom uzroku i zahvaćenoj regiji mozga, pri čemu je Alzheimerova bolest najrašireniji oblik. Istraživanja su pokazala da na razvoj demencije mogu utjecati nedovoljna tjelesna aktivnost i sjedilački način života, kao i nezdrav izbor prehrane. Isto tako, pretjerani unos alkohola, depresija, dijabetes, pušenje i ozljeda glave također mogu pridonijeti nastanku demencije. Metabolički poremećaji, nedostatak vitamina B12 i autoimuna stanja također mogu utjecati na manifestaciju ovog stanja.

Dijagnosticiranje demencije uključuje prepoznavanje početnih znakova gubitka pamćenja i traženje stručne pomoći kako bi se razlikovalo od drugih stanja. Neophodna je sveobuhvatna procjena neurologa, specijalista u ovom području. Ovaj pregled podrazumijeva procjenu moždanih funkcija kroz razne vježbe i zahtijevanje CT-a glave, magnetske rezonancije i PET-a. Iako je demencija neizlječiva, postoje lijekovi koji mogu ublažiti simptome, usporiti napredovanje i omogućiti relativno normalan način života. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, brza intervencija i točna dijagnoza ključni su za rano otkrivanje i sprječavanje daljnjeg napredovanja.

Inhibitori kolinesteraze i antagonisti NDMA receptora dvije su glavne kategorije lijekova koji se koriste u liječenju. Osim toga, u određenim slučajevima mogu se propisati i lijekovi protiv halucinacija, poremećaja spavanja i depresije. Nadalje, prema web stranici dementiaportal.net, bavljenje aktivnostima poput glazbene terapije, art terapije i kognitivne terapije može imati pozitivan utjecaj na kvalitetu života pojedinca. Ključno je ostati aktivan uz pomoć pratitelja i dati prioritet pravilnoj prehrani.