U nastavku našeg današnjega članka govorićemo o ženama, koje pređu 50 godina starosti. Tada je tanka linija između mladosti i staosti, i kako uopšte znati kada se ostari, da li je to raspoloženje, bolovi u kostima ili nešto treće….
– Zdrave prehrambene navike i briga o sebi često se odražavaju na izgled osobe. Tom Cruise i Brad Pitt su najbolji primjeri za to, jer se obojica doimaju barem desetljeće mlađima iako su u šestom ili sedmom desetljeću života. Starenje je univerzalno iskustvo, no i dalje je u tijeku rasprava o tome kada zapravo počinje. Dok mnogi sijedu kosu, bore, suhu kožu i smanjenu elastičnost povezuju s procesom starenja, Erich Maria Remarque, poznati njemački pisac i specijalist ženske psihologije, osporava tu ideju.
On tvrdi da postupci žene više govore o njezinoj dobi nego njezin fizički izgled. Kako bi prikrile svoje nesavršenosti, žene često imaju potrebu prikriti ih. U svojim pokušajima da prikriju svoju stvarnu dob, mnoge se žene ponašaju u kojima često zanemaruju dublje značenje izvan same dobi. Iako često provode istraživanja i eksperimente na različitim estetskim tretmanima i korekcijama, njihovo je krajnje uvjerenje da ti zahvati nisu potrebni.
Za održavanje mladolikog osjećaja bitno je njegovati način razmišljanja koji odražava mladolikost. Vaša dob će se prirodno očitovati kroz vaše postupke, komunikaciju i način govora. Zauzmite samopouzdan stav, priznajte svoja postignuća i dajte prioritet zdravlju glasa prestankom pušenja i upravljanjem stresom. Pokušaj prikrivanja vaše prave dobi je pogrešan. Ponekad možete razvedriti situaciju ističući njenu čistu apsurdnost. Nema valjanog razloga zanemariti brigu o sebi zbog dobi.
- Izbjegavanje vulgarnog jezika je bitno. Žene bi trebale prihvatiti svoje godine s povjerenjem, a ne skrivati ih. Broj na vašem identifikacijskom dokumentu ima puno više značaja od onoga što vaša dob može sugerirati. Usredotočite se na svoju dobrobit i pokušajte ne internalizirati svaku prepreku na koju naiđete. Mudrost i iskustvo dolaze s godinama, što dovodi do razumijevanja da je samo nekoliko stvari istinski važno u životu.
DODATNI TEKST
Nutricionistica identificira učinkovite metode za snižavanje razine štetnog kolesterola kroz promjene u prehrani i načinu života. Kolesterol, koji je voštana i masna tvar, nalazi se u krvotoku. Osim toga, konzumacija niza hranjivih namirnica uz smanjenje nezdravih masnoća, soli i šećera može uvelike pomoći u postizanju ovog cilja. Nadalje, naš stručnjak ističe nužnost redovite kontrole razine kolesterola. Preporuka je da se osobe bez zdravstvenih problema obave zdravstveni pregled dva puta godišnje. S druge strane, oni koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu, imaju genetsku predispoziciju ili vode nezdrav način života trebali bi obaviti pregled barem jednom godišnje, počevši od mlađe dobi. Odlazak na tržnicu u pravilu je povoljnija opcija u usporedbi s posjetom ljekarni.
Prema našem izvoru, osobe s visokim kolesterolom ne bi se trebale samo pridržavati savjeta liječnika i propisanog liječenja, već i poduzeti proaktivne korake. Prilagodbom svojih prehrambenih navika ljudi mogu postići značajna poboljšanja. Branka Mirković ističe važnost promjene prehrane kao proaktivne mjere, ističući da je prevencija bolja od liječenja. Hrana može igrati ulogu u doprinosu bolesti i djelovati kao lijek. To uključuje proizvode kao što su pržena hrana, masni sirevi, vrhnje, maslac, suhomesnati proizvodi i masno meso.
Nasuprot tome, značajan broj pojedinaca često ne uspijeva konzumirati odgovarajuće količine zdravih masnoća koje potiču razvoj korisnog kolesterola. Prema njezinim riječima, rijetko se susreću ljudi koji u svoju prehranu uobičajeno uključuju namirnice bogate dijetalnim vlaknima, posebice oni koji učinkovito snižavaju razinu LDL kolesterola. Branka Mirković ističe da mnogi ljudi ne jedu dovoljno povrća, cjelovitih žitarica, voća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Ona također naglašava da genetski čimbenici mogu pridonijeti višim razinama kolesterola, posebno za one koji u obitelji imaju srčane probleme i povišeni kolesterol.
Jedan od glavnih problema je nedovoljna razina tjelesne aktivnosti, u kombinaciji sa štetnim ponašanjem kao što su pušenje i velika konzumacija alkohola, kao i sve veća prevalencija pretilosti, posebno u trbušnoj regiji. Nutricionistica preporuča da pojedinci teže 3 do 4 porcije raznolikog povrća dnevno, uz tri manje porcije sezonskog voća. Također je važno uključiti cjelovite žitarice poput pšenice, riže cjelovitog zrna, zobi, raži i heljde, zajedno s mahunarkama poput graha, leće, graška i soje.
