– Odnosi Srbije i Kosova su oduvijek bili specifični, a njihova zavada i tihi rat traje preko 600 godina. I dan danas, malo fali da pukne novi sukob, međutim,. nisu baš svi ratnički i neprijateljski raspoloženi. Danas govorimo o brakovima između srba i djevojki, odnosno žena koje dolaze iz ovih pokrajina….

Na području Kosova i Metohije, točnije u Velikoj Hoči kod Orahovca, Krsta Simić je otkrio ljubav u liku Pranvere, žene albanskog porijekla porijeklom iz Kruje u Albaniji. Njihovo bračno putovanje, obilježeno uzbuđenjem i međukulturalnim jedinstvom, sada obuhvaća desetljeće zajedničkog postojanja i blagoslov četiri prekrasna sina. Crpeći inspiraciju od svojih sunarodnjaka koji su ljubav pronašli u Albaniji, Krsta je odlučio krenuti na slično putovanje. Ova se odluka pokazala izvanrednim uspjehom.

  • Čak i tijekom snimanja spota, par je već postao roditelji trojice sinova. Od tada se njihova obitelj još više povećala s još jednim dječakom, što im je donijelo još više radosti i ispunjenja. Pranvera u svojoj priči prepričava susret s Krstom koji je došao u posjet u pratnji kolege. Nakon razgovora donijeli su odluku o sklapanju braka. Unatoč suočavanju s nepoznatim jezičnim i kulturnim preprekama, zajednica je toplo prihvatila Pranveru. Postepeno savladava srpski jezik, upoznaje našu tradiciju i savladava umijeće spremanja naših domaćih delicija.

Prihvaćanjem pravoslavne vjere i razmjenom zavjeta u prisutnosti svojih roditelja, Pranvera nedvosmisleno pokazuje duboko poštovanje i zajedničko poštovanje prema njihovim kulturama. Krsta Simić tijekom intervjua više puta izražava svoju ogromnu radost, dok njegova majka Radmila priznaje početne izazove učenja njihovog jezika, ali hvali impresivan napredak koji je postignut. U blizini Orahovca na Kosovu i Metohiji, tačnije u Velikoj Hoči, postoji grupa od 10 žena albanskog porekla koje su odlučile da krenu na put bračne zajednice upravo na ovom mestu. Među tim ženama je Pranvera, Albanka, koja je ušla u radosnu zajednicu s Krstom Simićem, srpskim gospodinom.

Zajedno žive u skladnom braku unutar granica Kosova i Metohije. Prema riječima Pranvere, njezina djeca su toplo primljena, ali kada posjete Albaniju, za sada imaju samo ograničen vokabular na materinjem jeziku. No, kada se odlučio oženiti Albankom, naišao je na brojne kritike. Ipak, tvrdi da nikada nije osjetio grižnju savjesti zbog svoje odluke. Krsta samouvjereno izjavljuje da je postigao visoku razinu znanja albanskog jezika, procjenjujući svoje vladanje na 50 do 60 posto. Međutim, njegova žeđ za znanjem ostaje neutaživa jer izražava želju da proširi svoje lingvističke sposobnosti kako bi obuhvatio svaki aspekt jezika.

Kad krene u posjete svojoj široj obitelji, posebice ujacima i šogorima, Krsta naglašava važnost sudjelovanja u sadržajnim razgovorima. Taj osjećaj ne dijeli samo on, već i njegovi roditelji, supruge i druga rodbina, koji svi cijene priliku da provode vrijeme sa svojom tazbinom. Svekrva Radmila otkriva da joj sin i snaha pomažu u razumijevanju albanskih posjetitelja, a snahu oslovljava titulom “snaho”. Izvanredan odnos između njih dvoje zadivljuje promatrače, jer je očito da ljubav i poštovanje postoje zajedno. Obitelj Simić živi u stoljetnoj trošnoj kući koja prokišnjava. Muče ih financijske poteškoće, ali skladna atmosfera u kućanstvu nedvojbeno ih ublažava.