– Doktor nestorović je definitivno doktor, koji je za jako kratak vremenski interval došao u sve medije na Balkanu. Sve je naime započelo sa pandemijom korona virusa, a on je pokazao veliku dozu znanja, a sve što je tada govorio, pokazalo se jako tačnim…..
Branimir Nestorović, dr. sc., kaže da je ljudsko tijelo brojnim mehanizmima predisponirano nakupljanju masnog tkiva. S druge strane, mehanizmi za smanjenje masnoće su mnogo manje učinkoviti; to objašnjava zašto je dijete tako teško održavati i obično dovodi do osjećaja gladi, frustracije i depresije. Iako se o tome rijetko raspravlja, čini se da takva preferira priroda prema pojedincima s višim BMI.
Dokazi pokazuju da umjereno pretile osobe mogu imati više poleta od onih koji su mršaviji. Nestorović navodi da prema nekim novim podacima bolesnici s umjerenom pretilošću imaju nižu stopu smrtnosti nakon većih operacija srca; kao što tvrdi njegova produkcija, jer priroda predviđa da je skromna količina prekomjerne tjelesne težine korisna u termoregulaciji, kao i da se tjelesna težina mora zauvijek očuvati. Za prevenciju pretilosti, prema Nestorovićevim riječima, treba činiti sljedeće. Počnite s umjerenim unosom kalorija i usredotočite se na dobar unos kalorija.
Autorica inzistira na tome da doručak bude bogat proteinima i da na jelovniku bude mnogo voća i povrća. O svom iskustvu sa oštrim dijetama u periodu kada je snimao film “Tko to tamo peva”, Kostić piše u knjizi “Kako sam jeo”. Kostić menciones que a pesar de estar terminantemente prohibido ceder a la tentación encarnada en una sabrosa pierna de cordero con papas, aquello estimuló su creatividad y pudo terminar la pieza musical.
La anécdota que sostiene revela como la comida puede influir en la inspiración artistica. Redovna dnevna prehrana bila bi post nakon 18 sati, samo pijenje vode ili nezaslađenog čaja. Dvodnevni post odnedavno u pravoslavlju podrazumijeva unos samo 500 kalorija, dva puta tjedno. Konzumacija bi trebala biti zobena kaša i nešto voća, u porcijama za jednu osobu. Ideja je ne ogladnjeti jer glad dovodi do prejedanja. Nestorović tvrdi da post može utjecati povoljno na imunološki sustav i da naučna istraživanja pokazuju kako hrana izaziva otpuštanje dopamina, koji daje osjećaj zadovoljstva.
- Naime, prekomerno uhranjene osobe često jedu velike količine hrane kako bi doživjele isto zadovoljstvo, što dovodi do smanjenog lučenja dopamina i hormona leptina. Kao posljedica smanjuje se osjećaj sitosti, odnosno povećava se zadovoljstvo. Dr. Nestorović kaže da je dobro konzumirati cjelovite žitarice na kraju obroka jer bi se oslobodio irisin i inzulin bi došao na optimalne vrijednosti. Primijećeno je da visoki inzulin uzrokuje glad; stoga je poželjno uz cjelovite žitarice uzimati vino. Prilično iznenađujuća zanimljivost je fenomen poznat kao “zlatna pravila” u prirodi i arhitekturi, često citiran kroz povijest dizajna i umjetnosti.
Ovaj koncept također je označen kao “zlatni rez” ili “zlatni rez”, prikazujući matematički odnos koji se uvlači u mnoge prirodne pojave i ljudske kreacije. Zlatni rez je iracionalan broj, oko 1,618; označava omjer gdje je omjer većeg dijela prema manjem dijelu isti kao cijeli dio prema većem dijelu. Zbog toga ta dva dijela izgledaju estetski ugodno i uravnoteženo. Ako, na primjer, uzmemo pravokutnik koji je u zlatnom rezu, njegove duže stranice će biti 1,618 puta duže od kraćih stranica.
To je omjer koji se tako često koristi u umjetnosti i arhitekturi jer rezultira kompozicijama koje su tako vizualno privlačne. Priroda pokazuje zlatni rez u dizajnu cvijeća, načinu na koji je lišće raspoređeno, pa čak i spiralnim oblicima u školjkama i galaksijama. Među najpoznatijim primjerima u umjetnosti je Vitruvijev čovjek Leonarda da Vincija. Kaže se da je ovaj ideal u skladu sa zlatnim rezom; tako i djela poput Partenona u Ateni.
Što je još fascinantnije, istraživanje je pokazalo da ljudi imaju intuitivan osjećaj za prepoznavanje zlatnog reza kao lijepog. Ljudi koriste zlatni rez u dizajnu zbog njegove sposobnosti da stvari ljudskom oku izgledaju privlačno i uravnoteženo, bilo da se radi o web stranicama ili reklamnim kampanjama. To znači da bismo, kada cijenimo neko umjetničko ili arhitektonsko djelo, s vremenom mogli shvatiti da je matematička formula oduvijek određivala sklad u okruženju koje nas okružuje.
