Gubitak težine može biti izazovan pothvat zbog inherentne sklonosti tijela da zadržava masnoću. Iako postoji bezbroj metoda za nakupljanje masnoće, primjetan je nedostatak učinkovitih sredstava za njezino uklanjanje. Posljedično, održavanje zdrave težine može se pokazati prilično napornim, što dovodi do osjećaja stalne gladi, nezadovoljstva, pa čak i depresije, što se često zanemaruje. Profesor dr. Branimir Nestorović tvrdi da priroda ima predispozicije za pretilost, a postoje dokazi koji upućuju na to da osobe s viškom kilograma često pokazuju povećanu vitalnost.
Naveo je da je nedavna studija otkrila da pacijenti s umjerenom pretilošću imaju dvaput veću stopu smrtnosti nakon veće operacije srca u usporedbi s mršavim pacijentima. To je zbog uvjerenja da priroda diktira potrebu za malom količinom masti za regulaciju tjelesne temperature i održavanje idealne težine.
- Kako bi se izbjegle štetne posljedice pretilosti, rješenje je sasvim jednostavno: umjerena potrošnja kalorija. Preporučljivo je dati prioritet unosu visokokvalitetnih kalorija, poput doručka bogatog proteinima te raznolikog voća i povrća. Nametanje strogih prehrambenih ograničenja može se pokazati iznimno zahtjevnim. Sa svojim studentima često podijelim priču iz knjige Vokija Kostića ‘Kako sam pojeo sebe’, gdje on priča kako su mu liječnici savjetovali da ne konzumira masnu hranu. Zbog toga je nekoliko dana proveo skladajući melankolične melodije za film ‘Ko to tamo peva’. Međutim, jednog dana odlučio je pojesti janjeći but s krumpirom i, zapanjujuće, uspio je osmisliti cijeli soundtrack za film. Ova anegdota, kako objašnjava Nestorović, služi kao podsjetnik da stroge dijete nisu uvijek najučinkovitiji pristup.
Prema njegovim preporukama, pridržavanje redovne dijete podrazumijeva suzdržavanje od konzumiranja bilo čega osim vode ili nezaslađenog čaja nakon 18 sati. Druga uobičajena praksa, ukorijenjena u pravoslavnoj tradiciji, je dvodnevni post koji podrazumijeva ograničavanje unosa kalorija na samo 500 kalorija u dva odvojena dana svakog tjedna. Uzimajući u obzir dnevne potrebe prosječnog pojedinca za optimalne tjelesne funkcije oko 2000 kalorija, ovaj režim posta je relativno jednostavan. Kako bi se otklonili napadi gladi i spriječilo pretjerano uživanje u hrani, Nestorović predlaže da se u dane posta uvrste zobene pahuljice i manji izbor voća. Nadalje, naglašava da jednodnevni post može učinkovito ojačati imunološki sustav.
Znanstvena istraživanja su potvrdila da sam čin konzumiranja hrane potiče oslobađanje dopamina, što rezultira osjećajem zadovoljstva. Međutim, pojedinci koji se bore s pretilošću suočavaju se s jedinstvenim izazovom. Zbog većeg unosa hrane, proizvodnja dopamina je smanjena, što ih tjera da konzumiraju veće količine kako bi doživjeli istu razinu zadovoljstva. Osim toga, hormon leptin, odgovoran za signaliziranje sitosti, izlučuje se u nižim razinama kod pretilih osoba, što dovodi do nedostatka zadovoljstva nakon obroka i trajnog osjećaja gladi.
Dr. Nestorović predlaže konzumaciju cjelovitih žitarica kao opciju poslije obroka jer potiču proizvodnju irisina, hormona koji pomaže u regulaciji razine inzulina. Prema dr. Nestoroviću, završetak obroka cjelovitim žitaricama i čašom crnog vina nije štetan jer može pomoći u otklanjanju gladi uzrokovane povišenom razinom inzulina.
