Postizanje gubitka težine može predstavljati značajan izazov zbog urođene sklonosti tijela da zadržava masnoću. Iako postoje brojni načini nakupljanja masti, otkrivanje uspješnog pristupa skidanju tih dodatnih kilograma može se pokazati nedostižnim. Upravo zbog toga postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine može biti naporno, često rezultirajući osjećajem gladi, nezadovoljstva, pa čak i melankolije, unatoč tome što se ti čimbenici često zanemaruju. Čini se da priroda ima sklonost prema pretilosti, a profesor dr. Branimir Nestorović tvrdi da postoje uvjerljivi dokazi koji upućuju na to da osobe s prekomjernom težinom mogu imati povećanu vitalnost.
Za ublažavanje štetnih učinaka povezanih s pretilošću, lijek je prilično jednostavan: najvažnije je održavati uravnotežen i umjeren pristup potrošnji kalorija. Preporučljivo je dati prioritet unosu kalorija koje su bogate esencijalnim nutrijentima, kao što je početak dana doručkom prepunim proteina i uključivanjem obilnih porcija voća i povrća. Pridržavanje strogih režima prehrane može biti nevjerojatno naporno. Sa svojim studentima često podijelim potresnu anegdotu iz renomirane knjige Vokija Kostića ‘Kako sam se hranio’, u kojoj on prepričava svoj osobni put kada su mu liječnici savjetovali da se suzdrži od masne hrane. U tom razdoblju isključivo je skladao melankolične melodije za film ‘Tko to tamo peva’.
Međutim, jednog je dana popustio iskušenju i okusio izvrstan janjeći but popraćen krumpirima. Na njegovo zaprepaštenje, ovaj čin prepuštanja zapalio je njegovu kreativnu iskru, što je rezultiralo potpunom kompozicijom glazbenog zapisa filma. Nestorović rječito prenosi ovu anegdotu kako bi naglasio važnost pronalaženja ravnoteže i povremenog uživanja u vlastitom kulinarskom izboru. Prema njegovoj sugestiji, pridržavanje redovite dijete tijekom dana podrazumijeva suzdržavanje od hrane i odabir vode ili nezaslađenog čaja isključivo nakon 18 sati.
- U skladu s pravoslavnom tradicijom, dvodnevni post je široko prakticirana metoda koja uključuje unos samo 500 kalorija u dva određena dana u tjednu. Ova rutina posta prilično je jednostavna ako se uzme u obzir da je prosječnoj osobi potrebno oko 2000 kalorija dnevno za optimalnu tjelesnu funkciju. Da bi se otklonila glad i spriječilo prekomjerno jedenje, Nestorović preporučuje da se u dane posta u prehranu uvrste zobene pahuljice i ograničena količina voća. Nadalje, ističe dobrobiti jednodnevnog posta za jačanje imuniteta. Kako biste regulirali razinu inzulina, dr. Nestorović predlaže uključivanje cjelovitih žitarica u vašu rutinu nakon obroka jer one potiču proizvodnju hormona irisina.
Dr. Nestorović sugerira da uključivanje cjelovitih žitarica i čaše crnog vina na kraju obroka može imati pozitivne učinke jer pomaže u smanjenju gladi uzrokovane visokom razinom inzulina. Ovo dubinsko ispitivanje zadire u složenost metabolizma i održavanja tjelesne težine, bavi se poteškoćama povezanim s gubitkom tjelesne težine i utjecajem skladištenja masti. Mršavljenje je tema koja zaokuplja i frustrira ljude diljem svijeta, a prirodna sklonost tijela da skladišti masnoću često predstavlja značajnu prepreku postizanju željenih ciljeva mršavljenja.
U potrazi za brzim mršavljenjem, pojedinci se često susreću s upornim osjećajem gladi, nezadovoljstva i obeshrabrenja, unatoč obilju dostupnih dijeta i tehnika. Ovaj odjeljak ima za cilj proniknuti u temeljne razloge za ove izazove, mehanizme putem kojih tijelo upravlja pohranjivanjem masti i različite čimbenike koji pridonose održavanju stabilne tjelesne težine. Hormoni igraju ključnu ulogu u regulaciji skladištenja i iskorištavanja masti. Kada se konzumiraju ugljikohidrati, gušterača oslobađa inzulin, što potiče skladištenje glukoze kao glikogena i triglicerida. Leptin, hormon koji proizvode masne stanice, prenosi tjelesne rezerve energije u mozak. Više razine leptina smanjuju apetit, dok niže razine povećavaju glad, što rezultira povećanom konzumacijom hrane.
Kada pojedinci smanje unos kalorija, pokreću proces poznat kao metabolička prilagodba. Ovaj proces uključuje usporavanje metabolizma u tijelu kako bi se sačuvala energija. Za one koji pokušavaju smršavjeti, ova prilagodba predstavlja izazov, budući da tijelo postaje učinkovitije u korištenju manje energije za osnovne funkcije. Kao rezultat toga, bazalni metabolizam (BMR) se smanjuje. Ovaj fenomen, koji se obično naziva “metabolička otpornost”, često dovodi do zastoja u gubitku težine, unatoč dosljednim naporima u prehrani i tjelovježbi. Psihološki učinci dijete su značajni jer mogu uzrokovati emocionalni napor i negativno utjecati na mentalno blagostanje.
Neprestano ograničavanje konzumacije hrane može rezultirati osjećajem gladi, razdražljivosti, a potencijalno čak i depresijom. Osim toga, težina društvenih očekivanja i društvenih pritisaka mogu pojačati ove simptome, pridonoseći štetnom krugu nezadovoljstva i pretjerane prehrane. Nadalje, posljedice restriktivnih dijeta često uključuju “yo-yo” fenomen, u kojem se težina izgubljena tijekom dijete brzo vrati nakon prekida dijete, čime se povećava psihološki stres.
Fascinacija oko sklonosti pretilosti u prirodnom svijetu proizlazi iz percepcije organizama da nakupljanje masnoće znači veće šanse za preživljavanje. Istraživanje je pokazalo da osobe s pretilošću često pokazuju povećanu otpornost na određene bolesti i stres, nudeći moguće objašnjenje zašto priroda preferira ovo stanje. U razdobljima oskudice, masne rezerve postaju vrijedan energetski rezervoar. U prijašnjim razdobljima te su rezerve imale ključnu ulogu u osiguravanju preživljavanja tijekom razdoblja gladi. Nadalje, masno tkivo ne samo da funkcionira kao skladište energije, već također otpušta hormone i citokine koji igraju ulogu u održavanju imunološke funkcije i metaboličke ravnoteže.
- Društveni i kulturni čimbenici igraju značajnu ulogu u tome kako pojedinci percipiraju i upravljaju svojom tjelesnom težinom. Mediji, modna industrija i društvena očekivanja promoviraju nerealan ideal mršavosti, stavljajući golem pritisak na one koji žele mršavljenje. Ovaj nedostižni standard može dovesti do osjećaja neadekvatnosti i povećanog stresa. Osim toga, stigma i diskriminacija s kojima se susreću osobe s pretilošću doprinose društvenoj isključenosti i nepravednom tretmanu. Ovi društveni pritisci imaju štetan utjecaj na mentalno zdravlje i mogu spriječiti nečiju motivaciju da postigne svoje ciljeve mršavljenja.
Ključno je prepoznati zamršenu i jedinstvenu prirodu tjelesne težine i oblika, shvaćajući da su različiti tipovi tijela inherentni i da ih treba prihvatiti kao tipične. Mediji često predstavljaju idealiziranu sliku vitkih osoba, održavajući nedostižne standarde fizičke ljepote. Ova očekivanja mogu biti neostvariva za mnoge ljude, što dovodi do štetnih obrazaca prehrane i tjelovježbe, zajedno s osjećajima nezadovoljstva i neadekvatnosti. Put do mršavljenja uključuje mnoštvo fizioloških, psiholoških i društvenih čimbenika.
Kada želimo izgubiti kilograme i održati plan zdrave prehrane, važno je priznati urođenu sklonost našeg tijela da zadržava masnoću. Prevladavanje ovog izazova i postizanje dugoročne ravnoteže zahtijeva razumijevanje ovih čimbenika i usvajanje učinkovitije strategije za upravljanje težinom. Prihvaćanje samoga sebe i postizanje trajne ravnoteže može se olakšati stjecanjem uvida u utjecaj individualnih razlika u metabolizmu, genetici i kulturnim čimbenicima na razvoj održivih i zdravstveno osviještenih pristupa mršavljenju.
