– Od pandemije korona virusa, sve veći procenat osoba definitivno želi da ode na selo i tamo da nastavi svoj život. Međutim, cijene nekretnina i zemljišta je skočilo po nekoliko puta, tako da svi oni koji imaju neku kućicu ili vikendicu od ranije, su itekako profitirali…..
Ivana Mihić, glumica poznata po tome što na televiziji osvaja publiku svojim šarmom i ljepotom, nedavno se odlučila povući iz javnosti. Odlučila se za mir umjesto vreve gradskog života, prigrlila je spokojan život na selu. Ivana je u pratnji majke otputovala na selo, gdje su otkrili svoje mirno utočište. Na Instagramu često objavljuje slike koje prikazuju ljepotu njezina kultiviranog imanja. Nakon što je provela dio svog djetinjstva na ovom mjestu, sada uživa u spokoju koji je izvan poimanja gradskih stanovnika. Prije mog dolaska roditelji su kupili plac i sagradili kuću nedaleko od Beograda, gdje su živjeli zadnjih desetljeća.
Tijekom mog života tamo smo često provodili većinu ljeta i povremeno neke zime. Dunav teče samo dvjestotinjak metara od naše kuće, a ja sam se kao dijete često igrala i kupala kraj vode. Osvrćući se na vlastito djetinjstvo, Ivana je ispričala: Napravila sam kućicu na drvetu i osnovala klub s prijateljima, inspiriran dragim likovima iz dječje književnosti. Tijekom ljetnih mjeseci dodatno sam zarađivao branjem voća s lokalnih plantaža, vozio bicikl od jutra do mraka, istraživao obližnje šume, s mamom pripremao ajvare i džemove, a ocu pomagao susjedima u proizvodnji rakije. Ova prisjećanja Ivana je podijelila u intervjuu za “Blic.
Glumica je dijelila svoju ljubav prema vrtlarstvu, strast koju je prenijela od svoje majke. Vrtlarstvo je oduvijek bio moj entuzijazam, a s ocem sam surađivao kao poduzetnik, dok je majka bila glavni krajobrazni arhitekt za naše imanje. Bio sam jako ponosan što sam zaslužio divljenje naših susjeda i osjećao sam se jednako bitnim za svog oca kao što bi to bila tri sina.
BONUS TEKST:
Marelice (Prunus armeniaca) su divne voćke poznate po svojoj mirisnoj aromi i sočnim plodovima. Sa svojom zlatnožutom nijansom i slatkim okusom, ovo voće vuče porijeklo iz Kine, gdje je uzgoj počeo prije više od 4000 godina.
Danas se marelice široko uživaju i rasprostranjene su u raznim regijama diljem svijeta, poput Europe, Sjedinjenih Država i Bliskog istoka. Botaničke osobine marelice otkrivaju da je to drvo ili grm koji može doseći visinu od 3 do 8 metara. Njegovo lišće je sjajno i tamnozeleno, ovalnog je oblika, dok u proljeće stablo pokazuje zadivljujuće cvjetove bijele ili ružičaste boje. Plodovi marelice su okrugli, obično veličine 5 do 7 cm u promjeru. Ovisno o sorti, njihova glatka koža može biti žuta, narančasta ili crvena. Njegovanje i uzgoj marelica zahtijeva posebnu pažnju. Ova stabla najbolje uspijevaju na sunčanim mjestima s hranjivim i dobro dreniranim tlom. Idealna godišnja doba za sadnju su proljeće ili jesen.
Prilikom sadnje, osiguravanje odgovarajućeg razmaka između stabala—obično 4 do 6 metara—ključno je za njihov zdrav rast i razvoj. Navodnjavanje igra ključnu ulogu, osobito u sušnim razdobljima. Za marelice je potrebno redovito zalijevanje, ali važno je spriječiti pretjerano zalijevanje, jer to može uzrokovati truljenje korijena. Osim toga, pravilno obrezivanje je od vitalnog značaja; pospješuje cirkulaciju zraka i potiče proizvodnju voća.
Preporučljivo je orezivati u kasnu zimu ili rano proljeće. Proces berbe marelica obično počinje u srpnju ili kolovozu, ovisno o klimi i specifičnoj sorti. Kad plodovi dostignu punu zrelost, na što ukazuje njihova sočna tekstura i zlatno žuta nijansa, spremni su za branje. Dok su zrele marelice savršene za jelo svježe, često se koriste u pripremi džemova, sokova, kompota i slastica. U kuhanju, marelice nude svestranost; mogu se uklopiti u salate, sljubiti s mesom u pečenim jelima ili koristiti u slasticama. Osim toga, suhe marelice služe kao omiljeni međuobrok i često se uključuju u hranjive dijete zbog svojih zdravstvenih prednosti.
