Kako nam polako dolazi i zimski period, jednostavno, što se tiče same ishrane kao glavni obrok nameće se pasulj. Jedina njegova mana je ta, da je jako težak za svariti, zato je preporuka doktora da se jede kao drugi obrok u tijeku jednoga dana….
Pasulj zauzima značajno mesto kao omiljeno jelo u srpskoj kuhinji, a postoje različiti saveti za njegovu najbolju pripremu. Svatko ima svoj jedinstveni način koji olakšava kuhanje glasovitog vojničkog graha ili klasične korizmene prebranice. Unatoč tome, bitno je priznati da određeni elementi koji se nalaze u grahu mogu uzrokovati probavne probleme.
Iako su mahunarke, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke priznate kao opcije zdrave hrane, oni mogu predstavljati određene rizike za tijelo zbog prisutnosti fitinske kiseline. Ova kiselina veže se za važne minerale poput bakra, magnezija, joda, željeza i cinka. Posljedično, ove se ključne hranjive tvari izbacuju iz tijela prerano, što znači da se eliminiraju prije nego što mogu ponuditi bilo kakve zdravstvene prednosti. Nedostatak zaštitne “barijere” u probavnom sustavu protiv fitinske kiseline sprječava apsorpciju važnih minerala, proteina i masti.
Kao rezultat toga, ovaj nedostatak može dovesti do nedostatka vitalnih hranjivih tvari, što u konačnici rezultira problemima u mišićno-koštanom, imunološkom i probavnom sustavu. Evo nekoliko ključnih činjenica o grahu: Nadalje, važno je obratiti pažnju na mahunarke poput leće, kikirikija, graha, graška i soje. Orašasti plodovi, posebno lješnjaci, orasi i bademi, također su prepoznati kao značajni izvori zabrinutosti. Osim toga, poznato je da sjemenke poput bundeve, sezama, suncokreta, maka i lana imaju visoku koncentraciju fitinske kiseline. Prema Pavlovoj, ove namirnice obiluju esencijalnim nutrijentima, uključujući vlakna, koja su potrebna tijelu, pa bi ih stoga trebalo uključiti u prehranu. Pavlova opisuje različite strategije za smanjenje razine fitinske kiseline.
Toplinska obrada ističe se kao učinkovita tehnika, koja može smanjiti koncentraciju fitinske kiseline za 30 do 35 posto. Namakanje hrane u vodi daje najzapaženije rezultate. Međutim, Novi.ba napominje da je veliki nedostatak ove metode poprilično potrebno vrijeme. Na primjer, namakanje smeđe riže u vodi trebalo bi trajati 12 sati, dok se zobene pahuljice obično moraju namakati oko 10 do 12 sati. Bijela riža općenito zahtijeva oko devet sati namakanja, a biserni ječam treba se namakati šest sati.
Kako biste poboljšali rezultat, preporuča se dodati malo octa ili limunovog soka u vodu za namakanje. Liječnik je preporučio alternativni pristup snižavanju razine fitinske kiseline namakanjem određene “problematične” hrane u sirutku. Osim toga, primijećeno je da klijanje žitarica i graha može smanjiti sadržaj fitinske kiseline za otprilike pedeset posto. Prema Pavlovoj, najučinkovitija strategija uključuje mješavinu tehnika obrade hrane. Namakanje sastojaka prije kuhanja ili pečenja dovodi do najvećeg smanjenja fitinske kiseline.
