Bakterijske infekcije, kao što je pertusis (veliki kašalj), posebno su rizične za dojenčad i decu mlađu od jedne godine i lako se šire kapljičnim putem.
Iako se i odrasli mogu razboljeti, nedovoljno razvijeni imunološki sustav beba čini ih najosjetljivijom skupinom.Dok pertusis i obična prehlada mogu imati zajedničke simptome, ključno je napomenuti da postoje značajne razlike između njih dvoje.Prema riječima profesora Jovanovića, napadaji kašlja kod pertusisa mogu biti iznimno dugotrajni i jaki, često praćeni epizodama povraćanja.Pertusis napreduje kroz niz od tri različita stadija.
Tijekom početne faze, poznate kao respiratorna faza, koja traje otprilike dva tjedna, pojedinci mogu doživjeti simptome koji podsjećaju na prehladu, uključujući povišenu tjelesnu temperaturu i curenje nosa. Nakon toga, druga faza, koja može trajati od jednog do dva mjeseca, obilježena je upornim i teškim kašljem. Konačno, treća faza uključuje razdoblje oporavka koje traje nekoliko tjedana.
Profesor Jovanović ističe značaj ranog otkrivanja, uz korištenje PCR testova i seroloških testova kao dijagnostičkih alata.Moraju se uzeti u obzir prevencija i moguće komplikacije.Potencijalne posljedice pertusisa uključuju bronhiolitis, upalu pluća, upalu srednjeg uha, konvulzije i encefalopatiju. U slučajevima pojačane ozbiljnosti, bakterijska bolest može dovesti do smrti.
Trajanje imuniteta dobivenog oporavkom od bolesti nije trajno; obično traje oko pet do deset godina. Stručnjaci izričito ističu da je cijepljenje najučinkovitiji način prevencije bolesti. Proces imunizacije protiv pertusisa počinje u dobi od dva mjeseca, petovalentnim cjepivom u tri odvojene doze, s minimalnim razmakom od četiri tjedna između svake doze. Prvo docjepljivanje daje se u drugoj godini života, dok se drugo docjepljivanje, četverovalentnim cjepivom, daje prije polaska u školu ili tijekom prvog razreda osnovne škole, podaci su Instituta za javno zdravlje u Beogradu. , kako prenosi Espreso.
BONUS TEKST:
Klimatske promene predstavljaju jedan od najvećih izazova s kojima se čovečanstvo suočava u 21. veku. Ovaj globalni fenomen ima dalekosežne posledice po prirodne sisteme, ljudska društva i ekonomije širom sveta. Klimatske promene su uzrokovane kombinacijom prirodnih procesa i ljudskih aktivnosti, od kojih su poslednje dominantne u poslednjih nekoliko vekova, naročito od industrijske revolucije naovamo.
Jedan od glavnih uzroka klimatskih promena je povećana koncentracija gasova sa efektom staklene bašte (GES) u atmosferi. Ovi gasovi, kao što su ugljen-dioksid (CO2), metan (CH4) i azotni oksidi (NOx), zarobljavaju toplotu koja dolazi od sunca i sprečavaju da se vrati u svemir. Ovo dovodi do postepenog zagrevanja Zemljine površine, što se naziva efekat staklene bašte. Ljudske aktivnosti, poput sagorevanja fosilnih goriva (uglja, nafte i gasa), deforestacije i poljoprivrede, značajno doprinose povećanju koncentracije ovih gasova.
Povećanje globalne temperature ima niz ozbiljnih posledica po okoliš. Jedna od najvidljivijih je otapanje polarnog leda i glečera, što dovodi do porasta nivoa mora. Ovo može uzrokovati poplave u priobalnim područjima, ugrožavajući živote miliona ljudi koji žive u niskim obalnim regionima. Gradovi kao što su Majami, Bangkok i Džakarta već se suočavaju s ozbiljnim problemima zbog porasta nivoa mora.
Klimatske promene takođe utiču na vremenske obrasce, čineći ih manje predvidljivim i ekstremnijim. Učestalost i intenzitet uragana, tornada, suša i poplava su u porastu. Ovi ekstremni vremenski događaji mogu uništiti infrastrukturu, smanjiti poljoprivrednu proizvodnju i uzrokovati ozbiljne ljudske i ekonomske gubitke. Na primer, suše mogu izazvati nestašicu vode i hrane, što vodi ka povećanju gladi i siromaštva u pogođenim regionima.
Biodiverzitet je još jedna žrtva klimatskih promena. Mnoge biljne i životinjske vrste nisu u stanju da se prilagode brzim promenama temperature i staništa. Kao rezultat, mnoge vrste su ugrožene ili se suočavaju s izumiranjem. Ekosistemi, poput koralnih grebena i tropskih prašuma, koji su bogati biodiverzitetom, posebno su ranjivi. Gubitak biodiverziteta ne samo da ugrožava prirodnu lepotu i ekološku ravnotežu, već ima i ozbiljne posledice po ljude, jer mnoge zajednice zavise od zdravih ekosistema za hranu, vodu i lekove.
Pored ekoloških i društvenih posledica, klimatske promene imaju i značajan ekonomski uticaj. Troškovi povezani s ekstremnim vremenskim događajima, kao što su popravke infrastrukture, zdravstveni troškovi i smanjena produktivnost, mogu biti ogromni. Takođe, klimatske promene mogu ugroziti ekonomski rast i stabilnost, posebno u siromašnim i ranjivim zemljama koje nemaju resurse da se adekvatno prilagode i odgovore na ove izazove.
Međunarodna zajednica prepoznala je ozbiljnost klimatskih promena i preduzela korake ka njihovom ublažavanju. Parijski sporazum iz 2015. godine predstavlja ključni globalni napor u borbi protiv klimatskih promena. Cilj sporazuma je ograničiti globalno zagrevanje na ispod 2°C u odnosu na predindustrijski nivo, uz nastojanje da se porast temperature ograniči na 1,5°C. Države potpisnice obavezale su se da će smanjiti svoje emisije GES i ulagati u održive i obnovljive izvore energije.
Međutim, uprkos ovim naporima, mnogi stručnjaci upozoravaju da trenutne mere nisu dovoljne da bi se izbegle najgore posledice klimatskih promena. Potrebne su brže i odlučnije akcije na globalnom nivou, uključujući radikalno smanjenje emisija, zaštitu i obnovu ekosistema i razvoj tehnologija koje će pomoći u uklanjanju CO2 iz atmosfere.
Klimatske promene su složen i multifaktorski problem koji zahteva saradnju i angažman svih sektora društva. Od vlada i međunarodnih organizacija, preko privatnog sektora, do pojedinaca – svi imaju ulogu u borbi protiv klimatskih promena. Podizanje svesti o ovom problemu, obrazovanje i promovisanje održivih praksi ključni su koraci ka stvaranju otpornijeg i održivijeg sveta za buduće generacije.
U zaključku, klimatske promene su jedan od najvažnijih izazova s kojima se suočavamo danas. Njihove posledice su dalekosežne i ozbiljne, ali postoje načini da se one ublaže i da se prilagodimo novim uslovima. Ključno je da delujemo sada, s odlučnošću i solidarnošću, kako bismo zaštitili našu planetu i osigurali bolju budućnost za sve.
