U emisiji “Klinika za zdravlje” na RTS-u dr. Dragan Simić, predsjednik Udruženja kardiologa Srbije, istaknuo je da je srčani udar primarni uzrok smrtnosti u Srbiji. U Srbiji, ali iu svijetu, kardiovaskularne bolesti su primarni uzrok smrtnosti, a godišnje umre oko 56.000 ljudi. Gostujući u televizijskoj emisiji “Klinika za zdravlje” na RTS-u, prof. dr. Dragan Simić, predsjednik Udruženja kardiologa Srbije, istaknuo je važnost da osobe sa srčanim oboljenjima što manje borave na otvorenom tijekom vrućih ljetnih mjeseci. . Ako izlazak postane neophodan, savjetuje se da vrijeme bude kratko, redovito se rashlađujte i osigurajte stalno prisustvo boce s vodom.
Profesorica Simić toplo preporuča održavanje redovite komunikacije s liječnikom, osobito za eventualne modifikacije ili prilagodbe liječenja, posebice kod osoba s hipertenzijom, jer njihovo stanje može varirati tijekom putovanja zrakoplovom.
Čimbenici poput stresa, genetske predispozicije, povišene razine masnoća u krvi, pojava srčanog udara međusobno su povezani.
Prema riječima profesora Simića, Srbija se svrstava među nacije s najviše oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Europsko udruženje kardiologa uvrstilo je našu zemlju u kategoriju visokog rizika. Profesor Šimić ističe važnost prepoznavanja osoba s visokim rizikom kako bi se srčani udari preventivno spriječili.
Osobe s povećanim rizikom od zdravstvenih komplikacija uključuju one koji imaju hipertenziju, puše, pokazuju pretilost, vode sjedilački način života, imaju povišenu razinu lipida i redovito su pod stresom. Profesor naglašava činjenicu da značajan broj pojedinaca ostaje nesvjestan prisutnosti arterioskleroze u svom tijelu. Stoga postaje imperativ pomnog praćenja zdravstvenog stanja nakon navršenih 35 ili 40 godina života, što zahtijeva redovite kontrole kod kardiologa i usvajanje načina života koji doprinosi dobrobiti.
Prisutnost bilo koje vrste nelagode u dojkama treba se smatrati potencijalno značajnim simptomom.
Profesor Simić istaknuo je važnost temeljitog pregleda svih novih ili nepoznatih osjeta u prsima kao što su nelagoda, bol, gušenje, stezanje ili peckanje. Naglasio je da se ti simptomi nikada ne smiju zanemariti, iako ih, nažalost, mnogi pacijenti znaju zanemariti.
Naši napori uključuju razvoj javne kampanje, sudjelovanje u tekućim medijskim raspravama, suradnju s udrugama pacijenata, organizaciju kongresa i pružanje obrazovnih inicijativa. Dodatno, imamo planove za osnivanje resursnog centra pod nazivom ‘Serbia Harthaus’, koji će služiti kao središte za informacije o pacijentima. Pacijenti će imati priliku pohađati informativne sastanke utorkom i petkom, što će im omogućiti da budu dobro informirani i educirani.
Profesor Simić je zaključio kako u Srbiji, nažalost, postoji tendencija da pojedinci iskazuju nezainteresiranost ili nevoljkost kada saznaju da je netko doživio infarkt.
Prema nedavnoj studiji koju je proveo Medicinski centar Sveučilišta Columbia u New Yorku, a koju je izvijestio Journal of the American Association for heart disease, doživljavanje kratke, ali intenzivne ljutnje nakon sjećanja na prošli neugodni događaj može imati štetne učinke na zdravlje krvnih žila , što potencijalno povećava rizik od srčanog ili moždanog udara.
Profesorica Dajći Šimbo, jedna od sudionica istraživanja, objašnjava da prisjećanje na proživljene neugodnosti izaziva osjećaj ljutnje, što pak dovodi do suženja krvnih žila i ometanja protoka krvi. Iako ti naleti negativnih emocija mogu biti kratkotrajni, utjecaj na vaskularne organe traje otprilike četrdeset minuta. Nadalje, Šimbo ističe dobro utvrđenu činjenicu da vaskularni endotel, stanični sloj koji čini unutarnje stijenke arterija i vena, na negativne emocije reagira stezanjem krvnih žila i ometanjem cirkulacije.
Podvrgavanjem grupe od 280 odraslih osoba raznim negativnim emocijama, poput ljutnje, intenzivne tuge i tjeskobe, u kontroliranom okruženju laboratorija, došlo se do rezultata ove znanstvene studije. Kako bi se uspostavila baza neutralnih emocija za potrebe mjerenja, sudionici su se uključili u umirujuću vježbu brojanja do 100, čime su postigli stanje emocionalnog mira. Trajanje izloženosti ovim intenzivnim emocijama podijeljeno je u trominutne intervale, koji su obuhvaćali 40, 70, odnosno 100 minuta.
Nakon detaljnih mjerenja, istraživači sa Sveučilišta Columbia došli su do zaključka da emocija ljutnje ima najštetniji utjecaj na krvne žile, s tim učinkom koji traje punih 40 minuta nakon doživljavanja tako intenzivnog osjećaja.
Istovremeno, zabilježena mjerenja pokazala su da duboki osjećaji tuge ili tjeskobe nemaju negativan utjecaj na funkcioniranje kardiovaskularnog sustava.
Prema profesoru Šimbou, daljnja istraživanja su neophodna kako bi se bolje razumjeli temeljni razlozi koji stoje iza utjecaja ljutnje na mentalno zdravlje i njezinih posljedičnih učinaka na opću dobrobit, uključujući potencijalne rizike od srčanog i moždanog udara.
