Kardiolog dr. Goran Popović daje odgovore na nekoliko važnih pitanja o podnošenju paklenih afričkih temperatura na asfaltu. Na koje znakove trebamo paziti kada je u pitanju sunčanica i toplinski udar? Kako možemo prepoznati ove simptome? I što je najvažnije, kako možemo zaštititi naše zdravlje kardiovaskularnog sustava i održati bistar um u tako ekstremnim uvjetima?
Kada se živa popne iznad 40 Celzijevih stupnjeva, dobrobit našeg zdravlja trebala bi nam biti u prvom planu. Ekstremne temperature predstavljaju značajan rizik za naše cjelokupno blagostanje, zbog čega je ključno razumjeti kako se zaštititi i prepoznati potencijalne znakove upozorenja. Dr. Popović, glavni stručnjak u emisiji Uranak na K1 televiziji, podijelio je neprocjenjive uvide i prijedloge o održavanju optimalnog zdravlja usred vrućina.
Većina pojedinaca teško podnosi visoke temperature, zbog čega liječnici moraju dati smjernice o ublažavanju štetnih učinaka vrućine i sprječavanju da ona postane situacija opasna po život, kao što se trenutno događa.
Većina osoba koje se liječe su stariji bolesnici s kroničnim bolestima, kojima je nužno prilagoditi terapiju. Osim toga, postoje novi pacijenti koji se prvi put susreću sa srčanim problemima. Ti se problemi obično manifestiraju kao nagle fluktuacije krvnog tlaka.
Kakvo je značenje promjene terapijskog pristupa za osobe sa srčanim problemima u danima visokih temperatura?
Postoji pacijentica, stara oko sedamdeset godina, kojoj je dijagnosticiran visok krvni tlak, aritmija, srčani udar u anamnezi te je podvrgnuta zahvatu ugradnje stenta. Osim ovih stanja, pacijent ima i dijabetes, što zahtijeva primjenu više lijekova. Važno je napomenuti da svaki od ovih lijekova može utjecati na razinu krvnog tlaka na određeni način. Stoga se preporučuje da bolesnici u sličnim situacijama redovito kontroliraju svoj krvni tlak kod kuće i sukladno tome prilagode svoju terapiju. Nakon što se vrućica spusti, liječenje bolesnika će se prilagoditi propisanim dozama.
Medicinski stručnjaci preporučuju održavanje temperaturne razlike od osam stupnjeva između klimatizirane prostorije i vanjskog okoliša.
- Prema riječima liječnika, nepotrebno je održavati temperaturu od 32 stupnja u klimatiziranoj prostoriji dok je vani 40 stupnjeva. Međutim, ključno je priviknuti se na okolinu. Održavanje temperature u prostoriji na oko 27 stupnjeva bilo bi dovoljno jer nije previše ekstremno. Važno je izbjegavati pretjerano hlađenje i suzdržati se od spuštanja temperature ispod 25 stupnjeva. Ta donja granica osigurava udobnost i omogućuje tijelu prilagodbu. Liječnik je istaknuo važnost aklimatizacije, upozorivši da bi boravak u hladnoj sobi bez odgovarajuće prilagodbe mogao dovesti do potencijalnog kolapsa pri izlaganju vanjskoj temperaturi. Dodatno, liječnik je objasnio što aklimatizacija podrazumijeva.
Kako biste spriječili nagle promjene temperature i moguće nezgode, preporučljivo je namjestiti temperaturu u automobilu, uredu ili kući prije nego što izađete van. Podizanjem temperature na približno 27 stupnjeva, možete minimizirati rizik od toplinskog šoka kada se suočite s temperaturama od čak 40 stupnjeva. Ova mjera opreza može pomoći u osiguravanju lakšeg prijelaza i smanjiti vjerojatnost padova ili nesreća.
Kako biste izbjegli veliku vrućinu, liječnik preporučuje da sve poslove završite prije 10 sati ako morate izaći van.
Ako se za vrijeme podnevne vrućine morate odvažiti izaći van, pametno je potražiti utočište na sjenovitoj strani ulice. U slučaju da je hlada malo, obavezno staviti šešir ili kapu kako biste zaštitili glavu od sunčevih zraka. Kako biste pružili optimalnu zaštitu svom vratu, preporuča se okretanje kapice, budući da ovo područje sadrži krvne žile koje su podložne širenju i mogu dovesti do nesvjestice ako su izložene prekomjernoj sunčevoj svjetlosti. Osim toga, vlaženje i glave i kape pomoći će u ublažavanju rizika povezanih s visokim temperaturama. Ključno je razumjeti da je naš mozak posebno osjetljiv na toplinu, kao i cijelo naše tijelo. Kada se krvne žile u mozgu prošire, to može rezultirati nesvjesticom i raznim ozljedama. Stoga je obavezno uvijek sa sobom nositi bocu vode. Suprotno uvriježenom mišljenju, voda ne mora biti ledeno hladna; zapravo, mnogi medicinski stručnjaci tvrde da je mlaka voda učinkovitija za hlađenje. Iako razlog za to možda nije odmah uočljiv, opće je poznato da se konzumiranje alkoholnih pića, poput piva, po vrućem vremenu ne savjetuje.
- Konzumiranje piva može povećati znojenje, što rezultira učinkom hlađenja kože, ali također može dovesti do dehidracije jer tekućine i gube se elektroliti. Za održavanje ravnoteže preporuča se unos tekućine koja sadrži elektrolite, poput magnezija, koji pomaže u regulaciji otkucaja srca. Ipak, preporučljivo je prvenstveno piti običnu vodu, jer ona već sadrži dovoljno elektrolita za nadoknadu. Razumijevanje odgovarajuće količine unosa tekućine ključno je, osobito pri visokim temperaturama. Preporuča se unos do 3 litre vode dnevno, dok bi oni koji rade na otvorenom trebali težiti unosu od šest do sedam litara zbog povećanog gubitka topline znojenjem.
Vrućina najviše utječe na kardiovaskularni sustav.
Prema riječima liječnika, kada su izloženi visokim temperaturama, početni odgovor kardiovaskularnog sustava je smanjenje krvnog tlaka širenjem krvnih žila. Međutim, ovo naglo smanjenje tlaka može rezultirati ubrzanim otkucajima srca. Ako osoba već ima neko srčano oboljenje, kao što je koronarna bolest, a ne primi odgovarajuće liječenje, to potencijalno može izazvati srčani udar. Osim toga, nepravilan rad srca može dovesti do gubitka svijesti.
Kada je riječ o probavnom sustavu, konzumacija visokokalorične i masne hrane može neizravno utjecati na kardiovaskularni sustav. Zbog toga se savjetuje izbjegavanje pretjeranog unosa mesa i masne hrane, jer proces probave ove vrste hrane zahtijeva značajnu količinu krvi i enzima. Takvi zahtjevi mogu opteretiti kardiovaskularni sustav i potencijalno dovesti do raznih posljedica. Kako bi se ublažili ti rizici, preporuča se odlučiti se za laganiju hranu i održavati visok unos tekućine.
- “Suzdržite se od konzumacije masnog lisnatog tijesta ili uživanja u kompletu lepinja, jer se smatraju zabranjenim zbog visokog udjela masnoće i prevelikog broja kalorija. Takve su namirnice u takvim okolnostima nepotrebne. Umjesto toga, odlučite se za žitarice i lako probavljivu hranu opcije”, savjetuje. Dugotrajno izlaganje suncu bez ikakvog oblika zaštite može dovesti do sunčanice. Kada se glava ostavi nezaštićena, početni simptomi uključuju glavobolju, slabost, nestabilnost, vrtoglavicu i na kraju gubitak svijesti. Također se mogu pojaviti mučnina, povraćanje i povećanje tjelesne temperature. Svi ovi simptomi izravno su uzrokovani sunčevim zrakama. Toplinski udar, s druge strane, nastaje zbog pregrijavanja tijela koje se unatoč znojenju ne može dovoljno ohladiti. Ovo stanje obično nastaje zbog provođenja vremena u prostorijama bez odgovarajućeg klima uređaja.
Doktorica Popović savjetuje da simptomi toplinskog udara mogu nalikovati onima kod sunčanice, no postoje neke ključne razlike. Kod toplinskog udara početni znakovi su malaksalost, nesvjestica i visoka temperatura, nakon čega slijede mučnina i glavobolja. Bez obzira na specifično stanje, prvi korak za ublažavanje simptoma je maknuti se sa sunca ili bilo kojeg pretjerano toplog okruženja. Hlađenje vodom je neophodno, bilo da se polijeva po tijelu ili da se pije. Međutim, važno je ne konzumirati velike količine tekućine odjednom. Ako osjetite da su vam usta suha i ne možete se znojiti, dr. Popović preporučuje da popijete čašu vode, a zatim svake dvije minute malim gutljajima. Ovakav postupni pristup rehidraciji spriječit će pretrpavanje tijela prekomjernom količinom tekućine.
