Različite žlezde stvaraju pljuvačku u ustima. Kada spavate na boku, možete primetiti da vam pljuvačka curi jer se nakuplja na strani prema kojoj ležite. Međutim, kada spavate na leđima, pljuvačka se manje kreće i obično se sasuši, ne curi toliko kao kada spavate na boku.
Slinjenje se može pojaviti kada spavate u položaju koji uzrokuje otvaranje usta, primjerice na boku ili na trbuhu. Međutim, ovaj se problem može izbjeći spavanjem na leđima.
Alergija
Lučenje sline može biti pojačano kao posljedica alergijskog rinitisa i određenih alergija na hranu.
Kiselost
Pretjerano lučenje sline može biti posljedica stimulacije jednjaka želučanom kiselinom, smatraju stručnjaci.
Kada doživite infekciju gornjih dišnih puteva, uobičajeno je naići na poteškoće s disanjem i gutanjem kao rezultat prekomjernog nakupljanja sline. Ako vam se nosni prolaz začepi, pribjegavate disanju kroz usta, što zauzvrat izaziva povećanje proizvodnje sline.
Angina
Nakupljanje sline nastaje kao posljedica oticanja i sužavanja prolaza uzrokovanog tonzilitisom, upalom krajnika smještenih u stražnjem dijelu grla.
Slinavost, prevladavajući pokazatelj kod pojedinaca pogođenih košmarnim snovima, može se manifestirati i kod odraslih kao rezultat psihopatoloških čimbenika. Ovaj se fenomen često pojavljuje kod osoba koje su pod visokim stresom ili kao odgovor na određene lijekove.
Lijekovi
Proizvodnja sline može se povećati određenim lijekovima, uključujući antidepresive i morfij. Redovito slinjenje može postati dio vaše dnevne rutine ako uzimate određene lijekove ili droge.
BONUS TEKST:
Kupus je jedna od najstarijih i najrasprostranjenijih povrtarskih biljaka na svetu, koja ima dugu istoriju kulturnog i kulinarstvog značaja u mnogim kulturama. Pripada porodici krstašica (Brassicaceae) i postoji nekoliko vrsta kupusa koje se uzgajaju i koriste u ishrani širom sveta. Evo detaljnijeg pregleda ove popularne biljke:
Poreklo i rasprostranjenost
Kupus potiče iz južne Evrope i zapadne Azije, gde je još u antičko doba bio poznat po svojim hranljivim svojstvima. Danas se uzgaja širom sveta, posebno u umerenim klimatskim uslovima, kao što su Evropa, Severna Amerika i delovi Azije.
Vrste kupusa
Belgijski kupus (Brassica oleracea var. capitata): Najpoznatiji tip kupusa koji se koristi za pripremu salata, kiseljenje i razna kuvana jela. Razlikuje se po velikim, okruglim glavicama.
Savoj kupus (Brassica oleracea var. sabauda): Karakteriše ga valoviti listovi i nešto blaži ukus u odnosu na belgijski kupus. Često se koristi u tradicionalnim italijanskim i francuskim kuhinjama.
Kineski kupus (Brassica rapa subsp. pekinensis): Ima duguljasti oblik i svetlije listove. Popularan je u kineskoj kuhinji za pripremu jela poput salata, prženih jela i supa.
Kelj (Brassica oleracea var. acephala): Kelj je vrsta kupusa koja nema klasičan glavati deo, već se koriste lisnati delovi biljke. Razlikuje se po svojoj otpornosti i može se koristiti za kuvanje, variva i supa.
Hranljiva vrednost
Kupus je niskokaloričan, ali bogat hranljivim materijama. On sadrži značajne količine vitamina C, K i folata, kao i vlakana, antioksidanata i drugih korisnih fitonutrijenata. Ovo ga čini važnim delom zdrave ishrane, podstičući imunitet i zdravlje digestivnog sistema.
Kulturni značaj
Kupus ima bogatu kulturnu istoriju u mnogim zemljama širom sveta. Na primer, u Evropi je bio važan deo ishrane tokom zimskih meseci zbog svoje sposobnosti da se čuva duže vreme. Kiseljenje kupusa je tradicionalna praksa koja se i danas održava u mnogim domaćinstvima.
Kulinarske primene
Kupus se koristi u raznovrsnim kulinarskim receptima širom sveta:
Salate: Sveže kupusne salate su popularne zbog hrskavosti i osvežavajućeg ukusa.
Kiseli kupus: Proces fermentacije daje karakterističan kiselkasti ukus kupusu, često korišćen u jelima kao što su sarma ili variva.
Kuvana jela: Kupus se često dodaje u supe, čorbe, gulaše i druge kuvane specijalitete zbog svoje sposobnosti da apsorbuje ukuse i arome drugih sastojaka.
Pohovani kupus: Kupus se može iseći na kriške, umočiti u smesu za pohovanje i pržiti do hrskave zlatno smeđe boje.
Ekološki aspekt
Uzgajanje kupusa može imati pozitivan ekološki uticaj, posebno ako se praktikuju održive metode poljoprivredne proizvodnje. Kupus je otporan na štetočine i bolesti, što smanjuje potrebu za hemijskim tretmanima u poljoprivredi.
Zaključak
Kupus je izuzetno važna povrtarska biljka koja kombinuje bogatstvo hranljivih sastojaka sa širokom primenom u kuhinji širom sveta. Od svežih salata do kiselih specijaliteta, kupus ostaje neizostavan deo mnogih tradicionalnih i modernih kulinarskih recepata. Njegov značaj nije samo u ishrani već i u očuvanju zdravlja i ekološki održive poljoprivrede.
