Za danas smo vam spremili dvije totalno drugačije teme, a prva je povezana sa srpskim estradnim svijetom. Naime, kao što i sami možete da zaključite po našem današnjemu naslovu, govorićemo o popularnoj srpskoj glumici, i nekim njenim životnim borbama….
Poznata glumica Dara Džokić rijetko govori o privatnom životu. Ipak, povremeno napravi iznimku, au nedavnoj epizodi “Kec na 11” imali smo priliku doznati kakav je odnos s nasljednikom. Život predstavlja teško putovanje, a nikako ne običnu šetnju parkom. Nalazim veliku radost u raspravi o idejama sa svojim mlađim prijateljima, pogotovo zato što moja kći moje poglede često smatra ništa više od filozofskih razmišljanja.
- Redovito promičem ideju odricanja od očekivanja, jer ona često rezultiraju čežnjom za uspjehom i srećom, koji nisu bitni. Unatoč čvrstoj predanosti i napornom radu, nema sigurnosti u ostvarenju ovih ciljeva. Za ljude je ključno razviti osjećaj smirenosti, prepoznajući da iako život može biti težak, on je također ispunjen čudima. Usred naših zajedničkih izazova, otkrivamo utjehu u kratkim slučajevima radosti koji našu budućnost ulijevaju pozitivnošću. Ovo tkivo sreće ovisi o našim postupcima. Dara nas je potaknula da se pripremimo i zagrlimo dan s ljepotom, ističući važnost samoprihvaćanja i ljubavi. Prihvaćanje samoprihvaćanja bitno je na putovanju pojedinca.
Preuzimam odgovornost za određene aspekte svog života, uključujući kako se vizualno predstavljam, ali na kraju mi se sve vraća. Kada prihvatite tko jeste, ljubav i osobni rast mogu napredovati. Premda prepoznajem važnost brige o sebi za žene, jasno se sjećam majčinih riječi iz djetinjstva: “Oh Daro, sine moj, tvoj pozitivan stav i osmijeh čine te uistinu lijepim, ali mrštenje i nepristojnost mogu ukaljati tu ljepotu.” Jasno je da prava ljepota izvire iznutra, kako se glumica lijepo izrazila.
DODATNI TEKST:
Evolucija i važnost obrazovanja kroz povijest Obrazovanje je vitalni element ljudskog društva, neophodan za rast pojedinaca i zajednica. Kroz povijest se koncept obrazovanja transformirao od pukog prenošenja osnovnih vještina i znanja do zamršenih sustava koji uključuju različite discipline i metode učenja. Ovaj će tekst ispitati evoluciju obrazovanja od njegovih najranijih manifestacija u drevnim civilizacijama do suvremenih praksi, ističući njegovo značenje za ljudski napredak. Obrazovanje u drevnim društvima poprimilo je neformalnu prirodu, usko povezano sa svakodnevnim životom i potrebama preživljavanja.
- Znanje i vještine prenosile su se sa starijih članova zajednice na mlađu generaciju kroz praktične aktivnosti poput lova, skupljanja hrane, izrade alata i razumijevanja osnovnih društvenih normi. Tijekom tog vremena obrazovanje je bilo instinktivno i usredotočeno na neposredne potrebe zajednice. Jedna od najranijih civilizacija koja je cijenila važnost obrazovanja za društveni razvoj bila je antička Grčka. Temelje zapadne filozofije i učenja postavili su filozofi poput Sokrata, Platona i Aristotela. Platon je osnovao Akademiju, priznatu kao jednu od početnih institucija za visoko obrazovanje, dok je Aristotel stvorio Licej.
U Grčkoj je obrazovanje davalo prioritet kultiviranju intelekta, moralnog integriteta i fizičkih sposobnosti, stavljajući značajan fokus na retoriku, filozofiju, znanost i umjetnost. Tijekom srednjeg vijeka na obrazovanje je značajno utjecala kršćanska crkva. Samostani i katedrale pojavili su se kao ključna središta učenja u kojima su se redovnici i svećenici bavili proučavanjem teologije, filozofije, medicine i raznih znanosti. Škole su osnivane unutar crkava, prvenstveno usmjerene na obrazovanje članova svećenstva.
Unatoč tome, kako je vrijeme odmicalo, počele su se pojavljivati sveučilišne institucije poput Sveučilišta u Bologni, Oxfordu i Parizu, pružajući širi raspon obrazovnih ponuda. Tijekom zlatnog doba islama, islamski svijet je doživio značajan procvat obrazovanja. Učenje i inovacija napredovali su u gradovima poput Bagdada, Kaira i Córdobe, koji su se pojavili kao istaknuti centri znanja. Učenjaci unutar islamske tradicije preveli su i sačuvali brojne tekstove iz grčke, rimske i perzijske kulture, dok su također postigli značajan napredak u matematici, astronomiji, medicini i filozofiji.
Medrese su služile kao obrazovne ustanove koje su pružale poduku u raznim područjima, od kojih su se mnoga s vremenom razvila u sveučilišta. Renesansa je označila vrijeme kulturne obnove u Europi, što je dovelo do značajnih promjena u obrazovanju. Filozofski pokret poznat kao humanizam istaknuo je vrijednost osobnog postignuća i učenja, promičući oživljavanje klasičnih studija. Kao rezultat toga, obrazovne institucije počele su naglašavati humanističke znanosti, poput književnosti, umjetnosti, povijesti i filozofije.
Osim toga, izum tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga u 15. stoljeću uvelike je povećao dostupnost knjiga i informacija, dodatno olakšavajući širenje obrazovanje. Tijekom 19. i 20. stoljeća došlo je do značajnog pomaka prema većoj dostupnosti i sveobuhvatnosti obrazovanja. Mnoge su nacije uvele obvezno osnovno obrazovanje, što je rezultiralo značajnim porastom pismenosti i obrazovnog postignuća njihovog stanovništva. Potražnja za kvalificiranom radnom snagom koju je stvorila industrijska revolucija također je potaknula rast tehničkih i strukovnih institucija. Obrazovni sustavi evoluirali su kako bi postali napredniji, stavljajući jači fokus na znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM).
U 21. stoljeću obrazovanje se susreće s nizom novih izazova i prilika. Evolucija tehnologije, globalizacija i promjene na tržištu rada zahtijevaju stalnu prilagodbu obrazovnih programa i pristupa. Uspon digitalnog obrazovanja, kao što su online tečajevi i e-učenje, sve je više omogućio široj publici pristup obrazovanju. Istodobno, obrazovni sustavi imaju za cilj promicati inkluzivnost, jednakost i osjetljivost na jedinstvene potrebe učenika. Prosperitet i gospodarski razvoj društva uvelike ovise o obrazovanju. Radna snaga opremljena vještinama ključna je za poticanje inovacija, povećanje produktivnosti i održavanje konkurentnosti na globalnom tržištu. Veća je vjerojatnost da će pojedinci s obrazovanjem osigurati posao, napredovati u karijeri i igrati aktivnu ulogu u gospodarskom rastu svojih zajednica i nacija.
Obrazovanje potiče društvenu koheziju i stabilnost. Neophodan je u njegovanju građanskih vrijednosti poput poštivanja različitosti, solidarnosti i demokracije. Sustavi obrazovanja koji prihvaćaju inkluzivnost i jednakost pomažu u smanjenju društvenih nejednakosti i stvaraju pravednije društvo. Zaključak Temelj razvoja ljudskog društva leži u obrazovanju. Kroz povijest, od drevnih civilizacija do suvremenog društva, obrazovanje se transformiralo i prilagođavalo kako bi zadovoljilo zahtjeve raznih razdoblja, služeći ključnu funkciju u osobnom, ekonomskom i društvenom napretku.
