Za danas jedna tema, a koja je povezana sa nečim što se desi svakome od nas. Naime, kada se osoba umori, legne da spava, onda se ponekad trznemo, i naglo se probudimo. Da li se vama ikada ovo desilo?
Što je hipnički trzaj? Često se naziva hipnotičkim trzanjem, hipnagogički trzaj je brz, refleksivan pokret tijela koji se događa tijekom pomaka od stanja budnosti do padanja u san. Ova pojava je kategorizirana kao oblik mioklonusa, koji se odnosi na nevoljne i brze kontrakcije mišića. Hipnički trzaji potpuno su normalni i obično se događaju u ranim fazama sna, osobito kad se netko počinje buditi.
Ovaj se trzaj može dogoditi tijekom prijelaza iz stanja budnosti u stanje sna. Osjećaji povezani s hipničkim trzajima često uključuju osjećaj pada s velike visine ili osjećaj gubitka stabilnosti, što može biti prilično uznemirujuće i često dovodi do buđenja. Osim toga, neki se ljudi mogu susresti s vizualnim halucinacijama poput bljeskova svjetla ili osjećaja propadanja, što pojačava intenzitet ovog iskustva. Što dovodi do hipničkih trzaja? Iako se hipničko trzanje često opaža, uzroci koji stoje iza njega intrigirali su istraživače neko vrijeme.
Na kraju su iznesene razne teorije kako bi se razjasnio razlog iza naglih trzaja kojima tijelo prolazi kad počnemo tonuti u san. Jedna značajna teorija tiče se brze promjene između budnosti i sna. Kada su ljudi umorni ili im nedostaje sna, i njihov um i tijelo pokušavaju ubrzati proces utonuća u san. Tipično, ovaj prijelaz se događa polako, sa smanjenjem disanja i otkucaja srca, opuštanjem mišića i ulaskom mozga u stanje odmora. Ako se ovaj pomak dogodi prebrzo, mozak može pomiješati signale koje šalje tijelu.
Kao posljedica toga, mozak bi mogao pogrešno protumačiti opuštanje mišića kao znak pada, što bi dovelo do refleksnog trzaja kako bi se “izbjegao” pad. Druga teorija sugerira da hipničko trzanje djeluje kao mehanizam preživljavanja ukorijenjen u evoluciji. Ova teorija sugerira da su rani ljudi, koji su se odmarali na drveću ili nesigurnim okruženjima, doživljavali hipničke trzaje kao zaštitu od pada dok su spavali. Ovaj je refleks možda bio ključan za preživljavanje u ranim fazama ljudske evolucije i opstaje i danas kao ostatak tih drevnih instinkata.
Osim toga, vanjski čimbenici mogu utjecati na učestalost hipničkih trzaja. Istraživači vjeruju da određeni vanjski utjecaji mogu povećati vjerojatnost pojave ovih trzaja. Na primjer, konzumacija stimulansa poput kofeina, nikotina ili specifičnih lijekova (uključujući Adderall ili Ritalin) može povećati vjerojatnost ovih nevoljnih pokreta. Budući da je kofein poznat po svojoj sposobnosti da poveća budnost i podigne energiju, slijedi da njegova prisutnost u sustavu ometa prirodnu sposobnost tijela da prijeđe u san, što rezultira ovim trzajima. Dodatno, na pojavu hipničkih trzaja uvelike utječe i nedostatak sna.
Kada osjetimo značajan umor, naše tijelo i um pokušavaju brže zaspati kako bi se oporavili. Brzi prijelaz iz stanja budnosti u stanje sna može dovesti do trzanja. Kao rezultat toga, osobe koje pate od nesanice ili imaju nedosljedne obrasce spavanja mogu se češće susresti s ovim epizodama. Kako smanjiti pojavu hipničkih trzaja? Iako hipnički trzaji nisu štetni, mogu biti uznemirujući, osobito ako se događaju često ili ometaju vaš san.
