Nokti igraju ključnu ulogu u zaštiti osjetljivih nervnih završetaka naših prstiju na rukama i nogama, pružajući im zaštitni sloj izdržljive kože. Sastavljeni od keratina, proteina koji se nalazi u nevaskularnim dijelovima kože, nokti rastu iz dermisa, slično kao što kosa raste.
Njihov korijen je povezan s matriksom unutar kože, dok preostali dio nokta formira ploču iznad njega.
Na većini prstiju, možete primijetiti lunulu, oblast polumeseca gdje se ploča i koren spajaju. Hranljive tvari koje snabdeva krvotok, kao i uticaj nervnog sistema, određuju sastav i izgled nokta. Zdrav nokat raste prosječnom brzinom od 0,1 mm dnevno, dok se potpuna zamjena dešava u roku od 5 mjeseci. Strukturno, ploča nokta se sastoji od epidermalnih i rožnatih ćelija koje drže zajedno keratin, što podsjeća na raspored cigli u zidu kada se posmatra u poprečnom preseku. Bijele mrlje na noktima mogu biti signal za stres ili alergijske reakcije na lak za nokte.
Nokti su izloženi štetnim elementima poput vjetra, sunca i deterdženata, što može dovesti do isušivanja i cijepanja. Redovna primjena gela za nokte preporučuje se za očuvanje i održavanje njihove čvrstoće. Genetski poremećaji mogu uzrokovati da nokti budu odsutni ili nerazvijeni, a mogu biti nezavisni ili povezani s nasljednim sindromima. Promjene na noktima mogu biti posljedica vanjskih ozljeda ili pokazatelji unutrašnjih bolesti ili nedostatka određenih vitamina i minerala. Promjene u izgledu noktiju često su uočljive kod specifičnih stanja kože.
Normalno je da nokti imaju blijedo ružičastu nijansu, iako neki ljudi mogu imati tamnije nokte. Žuta boja noktiju može upućivati na respiratorne ili jetrene probleme, dok zelena nijansa može ukazivati na infekciju iz noktiju ili unutar tijela.
