Sa izvanrednom preciznošću, on je u stanju razlikovati Bosance, Srbe i Hrvate. Odmah na početku našeg razgovora, Naufel je ekspresno identificirao srpskog kupca i ponudio mu mjesto. Dok je uživao u svojoj kavi, primijetio je nedostatak soka od šljiva i podijelio svoju zahvalnost zbog toga koliko je sok bio divan. U nastavku je iznio svoje stavove o posebnostima koje uočava među Srbima, Hrvatima i Bošnjacima. Prema njegovim riječima, kao najljepše se izdvajaju Srpkinje, koje su poznate po velikim očima i nešto tamnijoj koži.

Nasuprot tome, primijetio je da Hrvati imaju sitne pjegice, visoki su i posebno vješti u rukometu. Slovence je okarakterizirao kao tipično niže i nešto teže građe. Smijao se i pokazivao vratom dok je razgovarao o Bosancima, sugerirajući da imaju dobar apetit. Dodatno, podijelio je vlastite tehnike prepoznavanja različitih nacionalnosti, tvrdeći da se Rusi razlikuju od ostalih Europljana te da se Istočna Europa bitno razlikuje od Zapada.

Tijekom svog vremena u ugostiteljskoj industriji, Naufel je susreo mnoge ljude iz različitih kultura diljem svijeta, no ipak je osjetio izrazito pozitivnu povezanost s Balkanom, dijeleći svoj entuzijazam za potencijalnu suradnju s tim područjem. Tog je dana promatrao dolazak dva autobusa iz Bugarske i primijetio zapanjujuću ljepotu pojedinaca koje je usporedio s Turcima, povezujući to s naslijeđem svoje majke. Zaključio je kako su Talijani suvremeni i vrlo privlačni.

DODATNI SADRŽAJ

Crveno meso je meso koje potiče od sisavaca, a najčešće se odnosi na meso goveda, svinja, ovaca, koza i divljači poput jelena. Naziva se “crveno” zbog boje koju meso ima u sirovom stanju, koja je rezultat veće koncentracije mioglobina, proteina koji skladišti kiseonik u mišićima.

Nedavna studija koju je provelo Sveučilište u Oxfordu pokazuje da čak i mala konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina – poput jedne kriške slanine dnevno – može povećati rizik od raka debelog crijeva. Ovo istraživanje, koje podupire Britanska organizacija za istraživanje raka, potvrđuje prethodne nalaze o štetnosti crvenog mesa, u skladu s tvrdnjama Svjetske zdravstvene organizacije. Koliki je stvarni stupanj rizika i koliko bi takva vrsta hrane mogla biti štetna? Izvješće BBC-ja pokazuje da su istraživači analizirali podatke od blizu 500.000 ljudi, od kojih je 2.609 imalo dijagnosticiran rak debelog crijeva u razdoblju od šest godina.

Znanstvenici su otkrili da konzumiranje tri trake slanine dnevno može povećati rizik od raka za čak 20 posto. Osim toga, na svakih 10.000 pojedinaca koji pojedu 21 gram crvenog mesa ili mesnih proizvoda svaki dan, što je otprilike veličine jedne velike kriške slanine, 40 će oboljeti od raka debelog crijeva. Među pojedincima koji su dnevno jeli 76 grama iste vrste mesa, broj se popeo na 48 slučajeva. Međutim, studiji je nedostajao konačan zaključak o tome koja se količina crvenog mesa smatra pretjeranom.

Na temelju ovih informacija procjenjuje se da bi se čak 5400 od 41804 slučaja raka debelog crijeva moglo spriječiti da su se ljudi suzdržavali od konzumiranja mesnih proizvoda. Dugi niz godina razne javnozdravstvene organizacije u Velikoj Britaniji i drugim zapadnim zemljama savjetuju smanjenje unosa crvenog mesa i mesnih proizvoda. Britansko ministarstvo zdravstva preporuča da osobe koje trenutno jedu 90 grama ove vrste mesa dnevno smanje konzumaciju na minimalno 70 grama.