– Danas se malo dotičemo ljudske temperature tijela, i govorimo o tome, koja je u stvari granica normalne ljudske temperature. 37 supnjeva je temperatura, za koju se uvijek smatralo da je normalna, međutim, da li je to baš tako?
Jeste li ikada razmišljali o pojedincima i metodologiji odgovornoj za uspostavljanje 37 stupnjeva kao gornjeg praga normalne tjelesne temperature? To se mjerilo uvriježilo u našoj kolektivnoj svijesti, neupitno prihvaćeno kao nepobitna činjenica. Međutim, je li to doista točan prikaz normalne temperature? Trebamo li razmotriti ponovnu procjenu ove utvrđene granice i razmotriti je li doživjela neke promjene tijekom vremena?
Koncept normalne tjelesne temperature od 37 stupnjeva Celzijusa duboko je ukorijenjen u našem zajedničkom razumijevanju više od sto godina. Svaka temperatura koja prelazi ovaj prag dugo se povezivala s bolešću. Taj se pojam toliko ukorijenio u našim umovima da smo ga prestali pomno proučavati. Unatoč tome, pojavilo se novo istraživanje koje predstavlja alternativna mjerenja onoga što se može smatrati tipičnom tjelesnom temperaturom.
Tijekom 19. stoljeća, njemački liječnik po imenu Carl Wunderlich ustanovio je predloženu referentnu vrijednost od 37 stupnjeva. Wunderlich je proveo opsežnu studiju, prikupivši podatke od 25.000 pojedinaca i izvršivši milijun mjerenja. Svojim istraživanjem utvrdio je da je normalan raspon temperature za osobe dobrog zdravlja između 36,22 i 37,5 stupnjeva. Provođenjem višestrukih mjerenja, pojedinac je uspješno odredio preciznu mjeru od 37 stupnjeva, koja je izračunata kao prosjek svih obavljenih mjerenja. Kao rezultat toga, nastavio je s utvrđivanjem revidirane referentne vrijednosti za početak groznice, utvrdivši je na 38 stupnjeva Celzijusa.
Dugovječnost vrijednosti koja je trajala stotinu i pedeset godina ima veliko značenje u svojoj trajnoj prirodi. Nedavna studija pobudila je sumnje o trajnom značaju dugoročne vrijednosti. Ova posebna studija ispitala je podatke o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 pojedinaca u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Studija otkriva da je prosječna tjelesna temperatura ljudi 36,6 stupnjeva, što predstavlja značajno odstupanje od prethodno utvrđene norme. Na očitanje temperature može utjecati mnoštvo čimbenika. Uzrok ovog nesrazmjera je značajno istraživanje koje potiče daljnje ispitivanje potencijalnih implikacija za dijagnosticiranje i liječenje infekcija.
Neki stručnjaci su teoretizirali da se razlika može pripisati razlikama u metodologijama mjerenja koje koristi dr. Wunderlich i suvremene medicinske prakse. Vrijedno je napomenuti da je dr. Wunderlich navodno koristio termometre ispod pazuha koji su mjerili temperaturu na temelju duljine stopala, što je moglo dati različite rezultate u usporedbi s modernim tehnikama za mjerenje tjelesne temperature. Na očitavanje temperature može utjecati više varijabli, poput mjesta mjerenja, doba dana, okolišnih čimbenika i nedavne konzumacije hrane ili pića.
Preciznost ovih očitanja ovisi o kalibraciji korištenog termometra, što dovodi do nedosljednosti u točnosti. Ove varijacije u mjerenjima temperature pripisuju se nizu čimbenika, koji su naširoko priznati od strane stručnjaka u tom području. Svjedočimo li padu temperature? Naprotiv, postoje stručnjaci koji tvrde da su pojedinci iskusili pad topline tijekom prošlog stoljeća.
- Ova promjena povezana je s napretkom u zdravstvu i sveukupnom blagostanju, kao što pokazuje studija o tjelesnoj temperaturi. Provedba učinkovitijih mjera kontrole infekcija, napredak u stomatološkoj skrbi i inovacija lijekova poput NSAID-a i statina možda su pridonijeli smanjenju slučajeva blage vrućice, što je posljedično rezultiralo padom prosječne tjelesne temperature. Znanstvenici su postigli konsenzus da se tradicionalno i općeprihvaćeno shvaćanje od 37 stupnjeva Celzija kao standarda za temperaturu ljudskog tijela više ne smatra valjanim.
