Na prisutnost dodatne tjelesne težine mogu utjecati različiti čimbenici poput prirodnog procesa starenja, genetske predispozicije, neravnoteže u crijevnim bakterijama, tvari iz okoliša koje ometaju hormonalni sustav, lijekovi i, naravno, konzumacija prekomjernih količina hrane.

Prema riječima dr. Snežane Polovine iz Kliničkog centra Srbije, oko 30 genetskih bolesti povezano je s debljinom, a rezultiraju mentalnom retardacijom, abnormalnostima organa i vidljivim tjelesnim promjenama.

Pretjerana aktivnost nadbubrežne žlijezde kod endokrinoloških poremećaja dovodi do nakupljanja masnog tkiva u predjelu trbuha, te na licu i vratu. Sličan ishod može se uočiti kod produljene uporabe kortikosteroidnih lijekova. Nasuprot tome, kada štitnjača radi manjim kapacitetom, ona otežava metabolizam i potiče zadržavanje vode u međustaničnim prostorima.

Na razvoj dijabetesa tipa 2 utječe mnoštvo gena, s više od 250 asocijacija gena specifično povezanih s pretilošću. Uz to, pretilost majke prije i tijekom trudnoće, kao i visoki krvni tlak i pušenje tijekom trudnoće, povezani su s vjerojatnošću da će imati djecu s prekomjernom težinom. Nadalje, pretilost oca u vrijeme začeća ne samo da utječe na djetetovu težinu tijekom adolescencije, već također potencijalno utječe na njegovu reproduktivnu sposobnost i sposobnost budućih generacija. Također je utvrđeno da su alergijske bolesti u dječjoj dobi povezane s pretilošću. Vrijedi napomenuti da djeca rođena carskim rezom imaju povećanu sklonost pretilosti, navode Lepa i Srećna.

Liječnik je dao objašnjenje o postupku utvrđivanja temeljnog uzroka pretilosti.

Liječnik je pojasnio da se pri pregledu pretile osobe provode različita antropometrijska mjerenja kako bi se procijenio raspored tjelesne mase te analizirali metabolički i hormonalni parametri. Te su procjene presudne u prepoznavanju bilo kakvih bolesti povezanih s pretilošću koje bi mogle biti prisutne, što je često primarna briga.

“Varijacija u sastavu tijela, posebno omjer mišićne i masne mase, odlučujući je čimbenik iza pojedinaca koji konzumiraju manje hrane i još uvijek imaju debljanje, u usporedbi s onima koji mogu jesti više bez promjene tjelesne mase. Mišići aktivno koriste energiju , dok mast ostaje u stanju mirovanja, što dovodi do nakupljanja viška energije u masnim stanicama”, objasnila je. Nadalje, istaknula je kako se nakon navršene 40. godine metabolizam u tijelu prirodno usporava, zbog čega je potrebno smanjiti unos hrane za 10 do 20 posto.

Bez obzira na temeljni uzrok, liječenje pretilosti ostaje različito, a uključuje tjelesnu aktivnost i korigirani režim prehrane.

BONUS TEKST

Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.

  • Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.

U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.

Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.

Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.

Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.