Zima je godišnje doba koje obično traje od decembra do februara na severnoj hemisferi, a od juna do avgusta na južnoj. Tokom zime, dani su kraći, noći duže, a temperature su često niske. U mnogim područjima zima donosi snijeg, led i hladno vrijeme, što stvara posebnu atmosferu. Zima je vrijeme kada se mnoge aktivnosti seli u zatvorene prostore, ali i dalje postoji mnogo užitaka na otvorenom, kao što su skijanje, sankanje i pravljenje sneška belića. Praznici kao što su Božić i Nova godina često su povezani sa zimskim temama i tradicijama, donoseći toplinu i svetlost u hladne dane.
U izvješću RHMZ-a stoji da vremenska prognoza za sljedećih pet dana predviđa postupni pad temperatura. Kako se približavamo studenom, dnevne temperature mogle bi doseći oko 13 stupnjeva Celzijevih, a noćne temperature u rasponu od 3 do 7 stupnjeva. Do subote (02.11.2024.) očekuje se suho i stabilno vrijeme, obilježeno maglom i niskom naoblakom tijekom noći i jutra.
Tijekom dana mjestimice kratkotrajno razvedravanje sa sunčanim intervalima, a temperature će u većini predjela dosezati najviše 15 do 21 °C. U subotu poslijepodne u sjevernim predjelima, a kasnije navečer i drugdje u zemlji očekuje se naoblačenje uz povremenu slabu kišu. U nedjelju (11. 3. 2024.) u sjevernim krajevima bit će hladnije i pretežno sunčano, dok će u ostatku zemlje biti umjereno do potpuno naoblačenje, ponegdje s kišom. Tijekom dana u zapadnim i središnjim predjelima vrijeme će se polagano proljepšati, no u istočnim i jugoistočnim područjima cijeli će dan biti oblačno.
Od ponedjeljka (4. 11. 2024.) vrijeme postaje suše i svježije, osobito u jutarnjim satima kada se očekuje slab do umjeren mraz na tlu, uz mjestimice slab mraz na 2 metra nadmorske visine. Izvještaj RHMZ-a pokazuje da će tijekom dana biti i dužih sunčanih razdoblja. Arktički ciklon Sredinom listopada nekoliko je meteorologa izvijestilo da bismo u studenom trebali očekivati znatno niže temperature, uz mogućnost hladnog zraka i moguće snježne padaline. Točnije, europski meteorolozi ukazuju da će naše područje vjerojatno iskusiti učinke onoga što je poznato kao polarni vrtlog.
Ovaj se fenomen sastoji od značajnog područja nižeg tlaka zraka koje karakterizira kružno kretanje u gornjoj atmosferi, obično sa središtem u polarnim regijama. U hladnijim mjesecima, temperaturne razlike između toplih ekvatorijalnih područja i hladnih polarnih područja postaju izraženije, što dovodi do jačanja zapadnog strujanja na srednjim visinama, što zauzvrat pojačava vrtloge. Ako polarni vrtlog oslabi ili se poremeti, to dovodi do spuštanja hladnog zraka u umjerene geografske širine.
Ova pojava utječe na vremenske obrasce na cijeloj sjevernoj hemisferi, povremeno više utječući na Sjevernu Ameriku nego na Europu i Aziju, i obrnuto. Javlja se često, često više puta svake zime, s različitim razinama intenziteta. Ova pojava povezana je s prirodnim hlađenjem, točnije pomakom atmosferskog tlaka u našim krajevima. Naime, prvi značajniji pomaci u temperaturi očekuju se nakon 4. studenoga, posebice od utorka kada će se noćne temperature spuštati na otprilike -1 stupanj, dok najviše dnevne neće prelaziti 10 Celzijevih stupnjeva. Prognoze ukazuju na još hladnije uvjete i mogućnost snijega.
