Vladeta Jerotić, renomirani psihijatar, filozof i teolog iz Srbije, svojim je dubokim uvidima i promišljenim zapažanjima o životu, prijateljstvu i međuljudskim vezama ostavio trajan utjecaj. Njegova učenja često su istraživala teme unutarnjeg razvoja, samosvijesti i važnosti istinskih odnosa s drugima. Središnji fokus u njegovom radu bila je bit prijateljstva i sposobnost da se pravi prijatelj razlikuje od onih koji samo glume društvo.

Jerotić je smatrao da se pravo prijateljstvo vrednuje ne samo u povoljnim vremenima kada je sve u redu, već iu slučajevima kada vam netko skrene pažnju na vaše pogreške. Ustvrdio je da pravi prijatelj nije netko tko vam neprestano laska i kloni se neugodnih rasprava; radije, to je pojedinac koji ima hrabrosti privatno istaknuti vaše pogrešne korake. Ova će osoba govoriti istinu, ne bojeći se riskirati vezu koju dijelite. Prema Jerotićevim riječima, ova akcija služi kao pravi test prijateljstva – možete li prihvatiti konstruktivnu kritiku i odgovoriti s: “Hvala, u pravu ste, nastojat ću napredovati.

  • Nadalje je naglasio da mnogi pojedinci ne žele primati kritike, osobito od svojih prijatelja. Kad se suoče s iskrenom primjedbom, mnogi su skloni negativno reagirati, što ukazuje na to da prijateljstvo nema čvrste temelje. Ako vam prijatelj ukaže na grešku, a vi mu odgovorite ‘I to mi kažete?!’, to znači da vam taj pojedinac nikada nije bio pravi prijatelj”, rekao je Jerotić.

U svojoj uobičajenoj pronicljivoj maniri, Jerotić je primijetio da često više razumijevanja dobivamo od protivnika nego od saveznika, jer su neprijatelji skloni slobodno govoriti o našim manama. Iako njihove kritike povremeno mogu biti prenapuhane, u onome što govore može postojati zrnce istine koje navodi na razmišljanje. Ipak, najznačajniji uvidi dolaze od prijatelja koji brinu za nas i iskreno žele našu dobrobit.

U konačnici, Jerotić je utvrdio da je pravi prijatelj onaj tko vam s ljubavlju i iskrenošću iznosi istinu, čak i onda kada je ona teško prihvatljiva. Ova vrsta prijatelja, koji se ne boje izraziti svoje misli, pokazuje se kao vrijedan saveznik, jer pridonosi vašem osobnom rastu i pomaže vam da evoluirate u bolju verziju sebe.

BONUS TEKST

Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.

Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.

U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.

Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.

  • Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.

Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.