– Ovaj sada period je idealan za kukuruz ili pečenjke. Na ovim prostorima se jako puno jede, ili u kuvanoj ili prženoj varijanti. Definitivno,. kuvana varijanta je puno zdravija, a mi danas donosimo i neke trikove kada ih kuvate….
Kukuruz je omiljen među mnogima zbog svoje prilagodljivosti i prirodne slatkoće. Za novi način kuhanja kukuruza isprobajte metodu “kupke” s maslacem. Ovo će istaknuti slatkoću samog kukuruza s daškom bogatstva— sigurno predjelo. Proces kuhanja ovog jela je brz; traje samo oko četvrt sata. Ali ishod će vam svakako zapeti za oko. Ako volite kukuruz, isti recept možete koristiti i s drugim povrćem. Sastojci: 4 šalice vode 6 klasova kukuruza 1 šalica mlijeka 100 grama maslaca 1 žlica soli Priprema: Kukuruz se smatrao supernamirnicom jer je bio visoko hranjiv. Kukuruz je uistinu vrijedan izvor hranjivih tvari – pravo blago. Svako uho krije stotine zrna bogatih ugljikohidratima, proteinima, vitaminima i mineralima; da ne spominjemo dobar izvor vlakana.
Dok se svježi proizvodi obično smatraju zdravijima, to nije slučaj s kukuruzom. Kuhanje oslobađa antioksidativne molekule iz kukuruza, čineći ga hranjivijim i snažnijim u zaštitnom smislu. Ne uzimajte zdravlje očiju zdravo za gotovo; zapamtite da je kukuruz dobar izvor luteina i zeaksantina (među antioksidansima) koji su neophodni za dobar vid. Također je bogat beta-karotenom, vitaminima B-kompleksa, magnezijem i fosforom, a ima i udio vitamina C.
Dakle, kukuruz je i ukusan i super zdrav – definitivno nešto o čemu biste trebali razmišljati o dodavanju u svoju prehranu. Kupka od maslaca učinit će okus još bogatijim nego prije kada je pripremite: ponuda koju nitko ne može odbiti ni za jednim stolom. Ivana Dragojević, predsjednica Udruge oboljelih od hepatitisa, Chronos nije ono što biste zamišljali kao osobu koja živi s hepatitisom. Ona nije intravenozni korisnik droga, ona nije homoseksualac, ona nije seksualna radnica; zapravo, više od 60% zaraženih ne spada ni u jednu od ovih kategorija. Ali ovdje nije riječ o statistici. Ovo je njezina priča.
A ovaj je dan slučajno Svjetski dan hepatitisa, koji se svake godine obilježava 28. srpnja. U prosincu 2006. dugo je spavala i probudila se umorna – za svoje prvo vađenje krvi. U to sam vrijeme radio tri posla i osjećao sam da me to hvata pa sam pomislio da sam možda anemičan ili tako nešto. Krvni testovi su pokazali da su moji jetreni enzimi tri puta iznad gornje granice normale za žene. Srećom, moja me obiteljska liječnica odmah uputila na Odjel za infektivne bolesti gdje su joj potvrdili dijagnozu: hepatitis C. Ovako svoju priču priča Ivana Dragojević.
HBV i HCV najčešći su uzroci kroničnog virusnog hepatitisa, ciroze i hepatocelularnog karcinoma – oblika upale jetre koji traje više od šest mjeseci. Prvih 20-30 godina infekcija ne pokazuje nikakve simptome, pa ostaje dugo nepoznata – u tom razdoblju nema bolesti bez znakova. Većina zaraženih ne zna za svoju bolest. Zaraza se može prenijeti samo krvlju jer su i minimalne ozljede kože ili sluznice dovoljan izvor zaraze ako dođu u dodir s krvlju zaražene osobe.
Treba napomenuti da se hepatitis ne može prenijeti društvenim putem. Nije mogla sjediti i čekati. U tom razdoblju jedino dostupno liječenje bio je pegilirani interferon, koji se morao primjenjivati godinu dana. – Terapija je svima bila jako teška i nisu svi pacijenti bili uspješni. Spadao sam u skupinu onih koji se nisu mogli izliječiti. Onda su ga pustili kući uz riječi: “Mlad si, imaš vremena čekati…”, na što je mislio? – on kaže. Ivana nije od onih koji će sjediti i čekati.
