U današnjem modernom svijetu klimatizacija je postala uobičajena značajka, osobito tijekom eskalirajućih vrućih sezona uzrokovanih klimatskim promjenama. Iako mnogi ljudi smatraju klima uređaje bitnim za njihov svakodnevni život, postoje i pojedinci koji ih se klone zbog zabrinutosti za potencijalne zdravstvene rizike. Postavlja se pitanje: Utječe li klima uređaj pozitivno na naše dobro osjećanje? Koji su strahovi u vezi s njegovom uporabom valjani, a koji neutemeljeni?
Nakon ekstremne hladnoće, ekstremna vrućina je drugi vodeći čimbenik koji pridonosi smrtnim slučajevima uzrokovanim vremenskim nepogodama, nadmašujući čak i razornu snagu poplava. Studija objavljena u časopisu The Lancet otkriva da se od 2000. do 2019. procijenjeni godišnji prosjek od 489 000 smrtnih slučajeva može izravno povezati s visokim temperaturama, pri čemu Azija čini 45% tih smrtnih slučajeva, a Europa 36%. Dobro je utvrđena činjenica da klima uređaj igra ključnu ulogu u očuvanju života reguliranjem tjelesne temperature i smanjenjem rizika od toplinskog udara.
Značajna studija koja ispituje učinke klimatizacije na zdravlje nedavno je objavljena u “BMC Public Health”. Ova studija posebno je istraživala utjecaj sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) na pacijente u bolničkim okruženjima. Nalazi su otkrili da HVAC sustavi igraju ključnu ulogu u promicanju oporavka pacijenata minimiziranjem slučajeva srčanog stresa, ubrzavanjem procesa ozdravljenja i poticanjem tjelesne aktivnosti. Dodatno, implementacija HVAC sustava rezultirala je smanjenom stopom smrtnosti pacijenata i kraćim boravkom u bolnici za osobe s respiratornim problemima.
U studiji koju je provela Harvard School of Public Health, otkriveno je da visoke temperature u prostorijama bez klima uređaja mogu imati štetne učinke na kognitivne sposobnosti mladih, zdravih osoba tijekom toplinskog vala. Istraživanje je uključivalo praćenje 44 studenta iz Massachusettsa, od kojih su neki stanovali u klimatiziranim zgradama, a drugi u neklimatiziranim. Rezultati su pokazali da studenti koji žive u zgradama bez klima-uređaja pokazuju slabije rezultate na testovima kognitivnih funkcija, kao što su vrijeme reakcije i radna memorija.
Iako klima uređaj nudi brojne prednosti, može predstavljati i nedostatke, osobito za pojedince koji su osjetljiviji na njegove učinke. Proces hlađenja zraka uzrokuje kondenzaciju vlage, što rezultira suhim zrakom koji može uzrokovati suhoću kože, očiju i sluznice, au određenim slučajevima i moguću iritaciju dišnog sustava. Osim toga, pojedinci u klimatiziranim okruženjima imaju tendenciju konzumiranja manje vode zbog smanjenog osjećaja žeđi u usporedbi s višim temperaturama, što u konačnici može dovesti do dehidracije.
Stalno boravak u klimatiziranim prostorima tijekom duljeg vremenskog razdoblja smanjuje izloženost prirodnoj toplini, čime se sprječava uobičajena prilagodba tijela na visoke temperature. Posljedično, ova ograničena izloženost koči sposobnost tijela da učinkovito regulira svoju temperaturu i ugrožava njegovu sposobnost da se učinkovito nosi s toplinom kada je to potrebno.
- Znojenje, kao i spomenuti slučaj s drhtavicom, također služi svrsi. Znojenje je način na koji tijelo regulira temperaturu hlađenjem. No, u prostorima koji se umjetno hlade klimatizacijskim uređajima, potreba za znojenjem je smanjena. To može dovesti do dugoročnih posljedica, jer smanjenje znojenja može spriječiti sposobnost tijela da se učinkovito rashladi kada je izloženo toplom okruženju. Zbog toga su osobe koje nisu navikle na toplinu izložene većem riziku od zdravstvenih problema i toplinskog stresa uzrokovanih vrućinom, prenosi Večernji list.
Nedostatak vlage u zraku može dehidrirati sluznicu koja se nalazi u dišnom traktu. Ova membrana obično djeluje kao zaštitni štit protiv štetnih bakterija i virusa, što je čini ključnom u sprječavanju respiratornih infekcija. Za osobe koje već pate od kroničnih respiratornih bolesti poput astme i KOPB-a, suhi zrak može pogoršati simptome kao što su bronhokonstrikcija i otežano disanje.
Nepravilno održavanje klima uređaja može dovesti do nakupljanja plijesni i bakterija. Udisanje zraka koji je kontaminiran ovim mikroorganizmima može rezultirati respiratornim problemima i alergijskim reakcijama. Legionarska bolest, koju uzrokuje bakterija Legionella pneumophila, jedna je od bakterijskih bolesti koje se mogu dobiti od klima uređaja koji nisu adekvatno održavani.
Bakterije imaju potencijal proliferacije u raznim vodenim sustavima koji se koriste za hlađenje zraka, kao što su rashladni tornjevi i sustavi ovlaživanja. Kada se kontaminirana voda ispusti u zrak putem klimatizacijskih sustava, pojedinci mogu udahnuti bakterije, što može dovesti do moguće infekcije. Ipak, ključno je istaknuti da legionarska Bolest je prvenstveno povezana s opsežnim sustavima klimatizacije i vode koji se nalaze u ustanovama poput hotela, bolnica i uredskih zgrada. Vjerojatnost zaraze legionarskom bolešću preko tipičnih klimatizacijskih uređaja u stanovima znatno je smanjena.
Osobe s astmom ili kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) mogu doživjeti bronhokonstrikciju pri naglom prijelazu iz klimatiziranih okruženja u grijane prostore. To je zbog moguće iritacije uzrokovane hladnim zrakom u klimatiziranim prostorima, koja se može pogoršati iznenadnim izlaganjem toplom zraku. Kao rezultat toga, pojedinci se mogu susresti sa simptomima kao što su kašalj i respiratorni distres.
Kardiovaskularni sustav može biti pod stresom kada dođe do nagle promjene temperature. Pojedinci koji već imaju problema sa srcem mogu primijetiti pogoršanje simptoma, uključujući nelagodu u prsima i otežano disanje. Povišene temperature dodatno opterećuju srce i krvne žile, što predstavlja potencijalni rizik za osobe s hipertenzijom ili srčanim tegobama.
Zbog velike potrošnje električne energije klima uređaji nisu isplativi. Posljedično, pojedinci imaju tendenciju minimalizirati ventilaciju dobro rashlađenih prostorija.
Nedovoljna ventilacija koja rezultira nedostatkom svježeg zraka može rezultirati nakupljanjem ugljičnog dioksida i drugih zagađivača, što dovodi do problema poput vrtoglavice i smanjene koncentracije.
Nepropisno održavani klima uređaji mogu potaknuti rast bakterija i plijesni, stvarajući okoliš koji je štetan za zdravlje. Udisanje zraka koji je kontaminiran ovim mikroorganizmima može dovesti do respiratornih problema i alergijskih reakcija. Važno je napomenuti da dok se legionarska bolest, koju uzrokuje bakterija *Legionella pneumophila*, može prenijeti kroz klimatizacijske sustave u većim objektima, vjerojatnost zaraze od stambenih klimatizacijskih uređaja je znatno manja.
Kako bi se ublažili štetni učinci klima uređaja, ključno je dati prioritet redovitom održavanju i pravilnom korištenju klima uređaja.
Smanjenje mogućnosti razvoja bakterija i plijesni, redovito održavanje uključuje čišćenje ili zamjenu filtra svakih nekoliko mjeseci i planiranje profesionalnog servisiranja barem jednom godišnje.
Laganim snižavanjem temperature klima-uređaja u odnosu na vanjsku može se učinkovito ublažiti napor organizma.
Kako bi se spriječilo isušivanje kože i sluznica u klimatiziranim prostorijama može biti korisno ugraditi ovlaživače zraka.
Održavanjem pravilne ventilacije, mogućnost nakupljanja štetnih plinova je svedena na najmanju moguću mjeru, što dovodi do poboljšane kvalitete zraka kontinuiranim protokom svježeg zraka.
Kako bi se osigurao ravnomjerniji protok ohlađenog zraka, važno je izbjegavati usmjeravanje zraka iz klima uređaja izravno prema osobama.
Korištenje klimatiziranih prostora obično nije štetno za nečiju dobrobit. Zapravo, može pozitivno utjecati na zdravlje i čak doprinijeti očuvanju života, sve dok se klimatizacijske jedinice pravilno koriste i održavaju. Kao i svaki drugi tehnološki napredak, ključni čimbenik leži u umjerenosti i pravilnom korištenju. Klima uređaji, kada se koriste odgovorno, igraju ključnu ulogu u borbi protiv štetnih posljedica ekstremnih vrućina na ljudsko zdravlje.
