Nadmašujući poplave u smislu stope smrtnosti, ekstremne vrućine predstavljaju drugi primarni uzrok smrtnih slučajeva povezanih s vremenom. Lancet, renomirani znanstveni časopis, objavio je studiju koja otkriva da je od 2000. do 2019. procijenjeno da je od prekomjerne vrućine godišnje uginulo 489 000 ljudi. Azija je odgovorna za 45% tih smrti, dok je Europa tik iza nje s 36%. Važnost klimatiziranih prostora ne može se precijeniti jer oni igraju vitalnu ulogu u očuvanju tjelesne temperature i ublažavanju opasnosti od toplinskog udara. Zapravo, može se reći da ove sobe doslovno služe kao spasioci.
Studija koju je proveo časopis “BMC Public Health” ispitala je korelaciju između klimatizacije i zdravlja, posebno u kontekstu bolnica. Studija se usredotočila na učinke sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) na pacijente. Nalazi su otkrili da HVAC sustavi pozitivno utječu na dobrobit pacijenata, pomažući u njihovom procesu oporavka minimizirajući slučajeve srčanog stresa, ubrzavajući ozdravljenje i promičući fizičku aktivnost. Nadalje, implementacija HVAC sustava rezultirala je smanjenom stopom smrtnosti pacijenata i kraćim boravkom u bolnici za osobe s respiratornim problemima.
Pretjerano vruće okruženje može imati negativan utjecaj na kognitivne funkcije.
- Studija koju je provela Harvard School of Public Health otkrila je da na kognitivne funkcije kod mladih, zdravih osoba negativno utječu povišene temperature u prostorijama bez klima uređaja tijekom tropskog vala. Istraživanje je promatralo skupinu od 44 studenta iz Massachusettsa, od kojih su neki stanovali u klimatiziranim zgradama, a drugi u neklimatiziranim. Rezultati su pokazali da su studenti u zgradama bez klima uređaja pokazali slabije rezultate na testovima kognitivnih funkcija, kao što su vrijeme reakcije i radna memorija.
Iako klima uređaj nudi brojne prednosti, važno je priznati njegove moguće nedostatke, osobito za pojedince koji su osjetljiviji na njegove učinke. Proces hlađenja zraka može dovesti do isušivanja kože, očiju i sluznica, au nekim slučajevima čak i do iritacije dišnih puteva. Osim toga, pojedinci u klimatiziranim okruženjima mogu konzumirati manje vode zbog smanjenog osjećaja žeđi u usporedbi s izloženošću višim temperaturama, što u konačnici povećava rizik od dehidracije.
Dosljedna i produljena razdoblja provedena u zatvorenim prostorima u klimatiziranim okruženjima smanjuju izloženost prirodnoj toplini, čime se negira potreba da se tijelo privikne na više temperature. Posljedično, ova smanjena izloženost može spriječiti sposobnost tijela da učinkovito regulira temperaturu, što rezultira smanjenom učinkovitošću kada je u pitanju upravljanje toplinom u vrijeme nužde.
U kojem trenutku treba biti oprezan kada provodite dulje vrijeme u klimatiziranoj prostoriji?
Znojenje služi istoj svrsi. Pomaže u procesu hlađenja tijela, iako postaje manje ključan u klimatiziranim okruženjima. Međutim, produljeno smanjenje znojenja može spriječiti sposobnost tijela da se učinkovito ohladi u toplom okruženju. Oni koji se nisu privikli na više temperature izloženi su većem riziku od toplinskog udara i drugih bolesti povezanih s vrućinom.
Zrak lišen vlage ima potencijal dehidrirati zaštitnu sluznicu dišnog sustava, ostavljajući ga osjetljivim na bakterijsku i virusnu infiltraciju. Posljedično, povećava se vjerojatnost razvoja respiratornih infekcija. Osobe koje pate od kroničnih respiratornih bolesti poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) mogu doživjeti pogoršane simptome zbog isušujućeg učinka zraka.
Nepravilno održavanje klima uređaja može dovesti do nakupljanja bakterija, što predstavlja rizik za zdravlje dišnog sustava i izazivanje alergijskih reakcija. Legionarska bolest, bakterijska infekcija koju uzrokuje Legionella pneumophila, jedna je od bolesti kojom se možete zaraziti od neodržavanih klima uređaja.
Razmnožavanje bakterija može se pojaviti u vodenim sustavima koji se koriste za hlađenje zraka. Kada se kontaminirana voda ispusti u zrak putem klimatizacijskih sustava, postoji opasnost od udisanja bakterija i zaraze. Međutim, ključno je napomenuti da je legionarska bolest prvenstveno povezana s većim klimatizacijskim sustavima i sustavima vode koji se nalaze u ustanovama poput hotela, bolnica i uredskih zgrada. Vjerojatnost zaraze legionarskom bolešću preko standardnih klima uređaja u stanovima znatno je manja.
Pojedinci koji naglo prijeđu s klimatiziranih okruženja na visoke temperature mogu naići na poteškoće. To posebno može utjecati na one s astmom ili KOPB-om, jer može izazvati bronhokonstrikciju. Hladan zrak u klimatiziranim prostorijama može nadražiti dišne putove, a kasnija izloženost vrućem zraku može pogoršati ovu iritaciju, rezultirajući kašljem i respiratornim distresom.
Kardiovaskularni sustav može biti pod stresom kada dođe do nagle promjene temperature. Pojedinci koji već imaju problema sa srcem mogu primijetiti pogoršanje simptoma, uključujući nelagodu u prsima i otežano disanje.
Kada je u pitanju korištenje klima uređaja, umjerenost je ključna. Iako može biti spas na vrućim ljetnim vrućinama, važno je dati prednost higijeni osiguravanjem odgovarajuće ventilacije i uzimanje pauza od dugotrajnog izlaganja. Razmislite o večernjoj šetnji kako biste se osvježili nakon dužeg vremena provedenog pod hladnim zrakom klima uređaja.
