Olga Jovičić, kći poznatog skladatelja Mikija Jovičića, prepričava duboko emotivnu i tragičnu priču o svom ocu, čovjeku koji je stvorio brojne popularne folk hitove. Miki Jovičić ostavio je neizbrisiv trag u regionalnoj glazbi, surađujući s eminentnim imenima poput Miroslava Ilića, Zorice Brunclik, Ane Bekute, Vesne Zmijanac i Šabana Šaulića. Njegove pjesme, kao što su “Opet pada snijeg” i “Ti si lek za moju dušu,” i dalje su omiljene među publikom.
Iako je bio uspješan u karijeri, Mikijev osobni život bio je daleko od savršenog. Imao je troje djece iz dva braka, a odnosi su bili složeni. Posebno emotivno iskustvo za Olgu dogodilo se nakon očevog razvoda, što je utjecalo na njegovu psihičku stabilnost. Olga otkriva da se njezin otac borio s dubokim emotivnim bolovima, pa čak i pokušao samoubojstvo u pokušaju da spasi brak. Tuga zbog gubitka ljubavi prema njezinoj majci ostavila je snažan trag na Mikiju. Nije mogao prihvatiti razvod, što je, kako kaže Olga, slomilo njegov duh i dovelo do samouništavanja kroz nezdrav način života, uključujući pušenje i zanemarivanje zdravlja.
Olga se sjeća kako je kao dijete primijetila očevu patnju i tugu. Često bi ga zatekla kako noću odlazi na grob njezine majke, uvijek dok ona spava. Kroz te noćne posjete i njegove zamišljene trenutke, Olga je prepoznala njegovu duboku emocionalnu vezu s majkom koja ga je progonila do kraja života.
Miki nije mogao podnijeti gubitak ljubavi, što je dodatno utjecalo na njegovo zdravlje – godinama je bio u opadanju, fizički i emocionalno. Nakon smrti Olgine majke, pronašao je pjevačicu koja mu je izgledom podsjećala na nju. Osjetio je povezanost i započeo vezu koja je rezultirala rođenjem sina Stefana.
Olga vjeruje da je Miki tražio utjehu i način da zadrži sjećanje na njezinu majku kroz tu vezu. Na kraju, umro je od srčanih problema, držeći Olgu za ruku, što je za nju simboliziralo njegovo slomljeno srce i neprežaljenu tugu. Taj trenutak duboko ju je obilježio, ostavljajući osjećaj ljutnje i žaljenja jer vjeruje da je njezin otac doslovno umro zbog ljubavi.
Ova dirljiva priča Olge Jovičić odražava nevjerojatnu složenost emocija i ljubavi koja može oblikovati i uništiti živote, podsjećajući nas na snagu ljubavi koja nadilazi vrijeme, ali i ostavlja trajne posljedice.
BONUS TEKST
Šume su definitivno pluća cijele planete, i trebamo definitivno raditi na tome, da ih sačuvamo. Svi smo svjedoci šta se radi sa Amazone, koja je najveća šumska površina na cijelom svijetu, a koja se uporno siječe i uništava…..
Jedna zanimljiva činjenica o prirodi odnosi se na povezanost drveća i njihovih podzemnih korijenskih sustava. Iako se drveće često doživljava kao pojedinačne biljke, znanstvenici su otkrili da u šumama drveće stvara složenu mrežu povezanih korijena, poznatu kao drvenasti internet ili Wood Wide Web. Ova podzemna mreža omogućava različitim vrstama drveća komunikaciju i međusobnu pomoć kroz razmjenu hranjivih tvari, vode i upozorenja o opasnostima.
Glavna komponenta ovog sustava je micelij gljiva koji prodire u korijenje drveća, stvarajući simbiozu poznatu kao mikoriza. Gljive dobivaju šećer od drveća, dok drveće zauzvrat prima fosfor, dušik i druge hranjive tvari koje gljive apsorbiraju iz tla. Fascinantno je da, kada jedno stablo bude ugroženo – bilo zaraženo, oštećeno ili napadnuto insektima – može putem micelijske mreže upozoriti druga stabla u blizini da pojačaju svoje obrambene mehanizme.
- Ova mreža također pomaže slabijem drveću. Starija i veća stabla, poznata kao majčinska stabla, mogu prenositi hranjive tvari na mlađa stabla koja još nemaju dovoljno razvijen korijenski sustav. Na taj način, šume ne djeluju kao skup pojedinačnih stabala, već kao zajednica koja se međusobno podržava i dijeli resurse, održavajući cijeli ekosustav stabilnim i otpornim. Ovaj fascinantni prirodni sustav pokazuje da su čak i biljke sposobne za složene oblike komunikacije i suradnje, što dovodi do dubljeg razumijevanja njihovih međusobnih odnosa.
