– Danas govorimo o ribi, koja je prava riznica minerala, vitamina i aminokiselina. Preporuka je doktora da se jede, jednom do tri puta u toku tjedna, a velika većina osoba na Balkanu je jede jednom ili dva puta, ali u toku jednog mjeseca….
Za one koji uživaju u ugodnom okusu pržene ribe i žele hrskaviji, manje masni rezultat, evo korisnog savjeta. Zamijenite tradicionalno brašno sredstvom za zgušnjavanje poput kukuruznog škroba kako biste postigli idealan zaštitni sloj oko ribe. Ova povećana debljina djeluje kao barijera, sprječava prekomjerno upijanje ulja, a istovremeno održava željenu hrskavost i izvrstan okus. Sastojci: Za prženje vam je potreban 1 kg ribe (odgovara i morska ili riječna), gustoće 200 g. Osim toga, trebat će vam 3 žličice soli, 1 žličica papra, 1 žličica češnjaka u prahu i bilo koji drugi začini po vašoj želji. Ne zaboravite imati pri ruci ulje za prženje. priprema: Ribu narežite na manje komade, pospite solju po želji i ohladite.
Za optimalne rezultate preporučuje se dovršiti ovaj korak dan prije, iako je prihvatljivo to učiniti i nekoliko sati prije prženja. U zdjelu stavite temeljac i dodajte po jednu čajnu žličicu soli, papra, češnjaka u prahu i dodatnih začina po želji. Pazite na temeljito miješanje svih sastojaka. Kako biste stvorili savršenu okolinu za prženje, ulijte dovoljno ulja u duboku posudu, tako da riba ima dovoljno prostora za slobodno kretanje. Provjerite je li ulje zagrijano na idealnu temperaturu. Izvadite ribu iz hladnjaka i svaki komad dobro premažite gustinom. Premazanu ribu oprezno uranjajte u vruće ulje.
Postignite savršenu zlatnosmeđu i hrskavu teksturu prženjem ribe, pazeći da je okrenete prema potrebi za ravnomjerno prženje sa svih strana. Prženu ribu popratite krumpirom ili nekom drugom salatom koja nadopunjuje ovaj specijalitet. Ima li riba višestruku korist za organizam? Ne samo da sadrži polinezasićene masnoće, koje su vrijedne za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, smanjenje stresa i povećanje koncentracije, već je i bogat izvor esencijalnih minerala. Morska riba obiluje jodom, kalijem, natrijem i bakrom, dok slatkovodna riba sadrži nešto manje natrija i joda.
Živčani sustav ima velike koristi od vrijednih vitamina B1, B2, B6 i B12 koji se nalaze u svim vrstama ribe. Kalcij, nutrijent neophodan za tijelo, također se može naći u ribi, iako se prvenstveno nalazi u ljuskama. Kao rezultat toga, povremeno uključivanje male ribe u vašu prehranu može biti korisno. Različite vrste riba imaju različite postotke udjela masnoće, što dovodi do klasifikacije nemasne ribe (kao što su bakalar, oslić, miš, list i raža) s manje od 2 posto lipida, nemasne ribe (inćun, zubaca, sardine, pastrva) , škrpina) s 2-5 posto masnoće, polumasna riba (cipal, romb, tuna, sabljarka) s 5 do 10 posto masnoće te masna riba (losos, skuša, jegulja) s više od 10 posto masti. Je li preporučljivo izbjegavati konzumaciju masne ribe? Da, riba je doista korisna za tijelo zbog visokog udjela omega 3 masnih kiselina koje imaju značajnu ulogu u raznim tjelesnim funkcijama.
- Nedavno istraživanje provedeno u Sjedinjenim Američkim Državama pokazalo je da uključivanje ribe u redovitu prehranu može smanjiti rizik od srčanog udara za 50%. Štoviše, čini se da postoji veza između konzumiranja ribe bogate omega 3 i ublažavanja simptoma depresije. Nekoliko studija, objavljenih u prestižnom zdravstvenom časopisu Lancet, pokazalo je da masni spojevi koji se nalaze u ribi poboljšavaju moždano korištenje serotonina, hormona za kojeg se zna da pozitivno utječe na raspoloženje. Bi li se plava riba smatrala povoljnom opcijom? Svakako, postoji više razloga za razmatranje. Prvo, inćuni, skuša i sardine bogati su proteinima i omega 3 masnim kiselinama, što ih čini vrijednim nutritivnim izvorom.
Osim toga, zbog svoje male veličine, ove ribe imaju manji rizik od kontaminacije metalima koji se nalaze u morskoj vodi. To je zato što njihove ograničene dimenzije sprječavaju nakupljanje štetnih tvari. Naposljetku, vjerojatnije je da su te posebne vrste ribe svježe jer se obično prodaju ubrzo nakon što su ulovljene.
