Stručnjaci pojašnjavaju da značajni padovi normalne temperature mogu poslužiti kao kritični pokazatelji zdravstvenih problema.
Tipični temperaturni raspon se smatra od 36 do 37 stupnjeva Celzijusa. Kada temperatura padne između 35 i 36 stupnjeva, smatra se nenormalnom i može signalizirati niz poremećaja. Uobičajeno je da tjelesna temperatura ujutro bude oko 0,3 stupnja niža nego navečer, a općenito mala djeca imaju nešto višu temperaturu.
Stručnjaci pojašnjavaju da padovi normalne temperature mogu poslužiti kao značajna zdravstvena upozorenja, a da snižena temperatura može predstavljati opasnosti jednake ili potencijalno veće od povišenih temperatura zbog kojih često brinemo.
Veza između sniženih temperatura i smanjene brzine metabolizma.
Najčešći znak usporenog metabolizma je stalna dnevna temperatura koja pada ispod 36,5 stupnjeva Celzijusa. Kada je ovo stanje upareno sa simptomima poput umora, pospanosti, usporene probave, lomljivih noktiju i stanjivanja kose, to bi moglo značiti da štitnjača ne radi slabo, što je stanje poznato kao hipotireoza. Ovaj hormonalni poremećaj postaje sve češći među ženama i može se lako identificirati krvnim pretragama koje određuju hormone štitnjače i antitijela.
Znak težih bolesti.
Postoje različiti čimbenici koji mogu uzrokovati pad tjelesne temperature, uključujući produljeno izlaganje hladnim okruženjima ili nošenje vlažne odjeće dulje vrijeme. Unatoč tome, tjelesna temperatura ispod 36 stupnjeva može ukazivati na niz medicinskih stanja, poput infekcija, problema s bubrezima, smanjene funkcije jetre, šoka, stresa, nesanice, dijabetesa, zlouporabe tvari i Addisonove bolesti.
Kako starimo, naša tjelesna temperatura pada.
Istraživanja pokazuju da kada pojedinci navrše 60 godina, njihova tjelesna temperatura ima tendenciju pada za otprilike 0,3 stupnja. Ovaj pad može se pripisati sporijem metabolizmu, a često je povezan sa smanjenom cirkulacijom, što dovodi do hladnih ekstremiteta poput ruku i stopala.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
- Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
