– Čak i oni najstariji se ne sjećaju ovako visokih temperatura na ovim područjima, a da su trajale sa ovolikim intenzitetom. I ono najgore od svega, tu nie krj, jer se očekuje još toplije ljeto no do sada…..
U sadašnjoj eri razornih klimatskih promjena, regija istočne Europe doživljava navalu užasnih vrućina. Ljetna je sezona, bez ikakve sumnje, srušila dosadašnje rekorde u skoku temperatura. S obzirom na ove okolnosti, postaje imperativ dati prednost svojoj dobrobiti i zaštititi se od nepovoljnih posljedica takvih ekstremnih klimatskih uvjeta. U ovom članku ćemo se pozabaviti neprocjenjivim savjetima stručnjaka, a koje možete spremno primijeniti kako biste očuvali svoje zdravlje. Posljednjih dana naša se regija suočila s neviđenim porastom temperatura, gotovo dosegnuvši paprenih 40 Celzijevih stupnjeva. Utjecaj ove izvanredne vrućine na naše opće zdravlje i stanje bića je dubok. Strogo se savjetuje suzdržati se od aktivnosti na otvorenom i ograničiti pretjerano oslanjanje na klimatizacijske sustave.
- Važnost pridržavanja uputa dr. Andreja Kovačevića, specijalista interne medicine i dr. Dalibora Dragišića, kardiologa KBC-a “Dragiša Mišović”, nije precijenjena, pogotovo u iščekivanju srpanjskih srpanjskih vrućina. Ostalo je sjećanje na prošlo srpsko ljeto, podsjećajući na potencijalne zdravstvene rizike povezane s pojačanim intenzitetom sunca, na što upozoravaju meteorolozi. Kako bismo se zaštitili od štetnih posljedica ekstremnih vrućina, nužno je da se marljivo pridržavamo njihovih preporuka kako bismo izbjegli teške zdravstvene komplikacije.
Tijekom vrućeg vremena od iznimne je važnosti dati prednost preventivnim mjerama kako bismo održali zdravlje našeg kardiovaskularnog sustava. Ne smije se zanemariti značaj povišenih temperatura u odnosu na dobrobit našeg srca. Ova se pojava prvenstveno može pripisati dvama kritičnim elementima: povišenom atmosferskom tlaku i povećanoj gustoći krvi, što se obično naziva hiperkoagulabilnost. Ovu vrijednu spoznaju iznio je u razgovoru za “eKliniku” dr. Kovačević, cijenjeni specijalist interne medicine.
Točnije, osobe koje već imaju srčanu bolest, one koje su nedavno doživjele srčani ili moždani udar, pacijenti s visokim krvnim tlakom, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe s poviješću koronarne bolesti srca i osobe kojima je dijagnosticiran dijabetes posebno su osjetljive na ove učinci. Kako bismo se zaštitili od dehidracije, gubitka minerala i potencijalnih opasnosti od toplinskog udara, od iznimne je važnosti dati najviši prioritet održavanju pravilne hidratacije. Kritični čimbenik leži u izbjegavanju izravne sunčeve svjetlosti tijekom vršnih sati od 11 do 17 sati, kada temperature i atmosferski tlak dosegnu svoj zenit. Ove preporuke posebno su važne za osobe s kardiovaskularnim bolestima.
Prije bilo kakvih promjena u planu liječenja, nužno je potražiti savjet kardiologa, jer povišene temperature mogu rezultirati padom krvnog tlaka. Ključno je dati prioritet održavanju tjelesne temperature i prilagodbi vremenskim promjenama. Postupna prilagodba naše unutarnje temperature kako bi odgovarala vanjskim uvjetima ima značajnu vrijednost. Kada se suočite s ekstremnom vrućinom, važno je izbjegavati pretjerano snižavanje temperature klima uređaja (ispod 20 stupnjeva Celzijusa). Takvo ponašanje može naglo suziti ili grčiti arterije, što potencijalno može dovesti do aritmija ili čak srčanog zastoja.
Kako biste ublažili te moguće opasnosti, bitno je stvoriti uravnoteženu atmosferu postavljanjem termostata unutar ugodnog raspona od 22 do 24 stupnja Celzijusa, omogućujući tijelu da se postupno prilagodi. Dok se suočavamo s vrućom ljetnom sezonom, postaje imperativ modificirati našu prehranu uključivanjem niza voća, povrća, hrane bogate vlaknima, ribe, puretine i orašastih plodova, a pritom biti oprezni u pogledu ograničenja konzumacije soli.
Osobe s kardiovaskularnim bolestima mogu odlučiti sudjelovati u umjerenoj tjelesnoj vježbi prilagođenoj njihovoj dobi, jedinstvenom zdravstvenom stanju, propisanim lijekovima i prevladavajućim vanjskim uvjetima. Dr. Dalibor Dragišić, interventni kardiolog KBC-a “Dragiša Mišović”, istaknuo je povezanost naglih promjena vremenskih prilika i njihovog utjecaja na krvne žile, što često rezultira hipertenzivnim reakcijama i stvaranjem krvnih ugrušaka. Brzo djelovanje je ključno kada se suočite sa srčanim udarom. Od iznimne je važnosti da pojedinci odmah prepoznaju simptome i odmah dođu do hitne službe.
Bilo koju vrstu nelagode u prsima treba smatrati hitnom medicinskom situacijom koja zahtijeva hitnu pozornost zdravstvenih djelatnika. Nakon što je dijagnoza infarkta miokarda potvrđena, važno je odrediti najprikladniji način liječenja, bilo da uključuje konzervativne mjere ili provedba angioplastike s stentingom. Važnost vremena u očuvanju srčanog mišića tijekom ključnog kardiološkog događaja ističe dr. Dragišić. Kako se kašnjenje produljuje, srčani mišić trpi sve veću štetu. U kritičnim scenarijima pogreške su nedopustive, a sposobnost brzog donošenja odluka ima najveću važnost.
Dr. Dragišić ističe neospornu činjenicu da hipertenzija, ako se ne liječi, može dovesti do značajnih oštećenja nakon što se simptomi pojave. Značajan dio društva navikao se živjeti s povišenim krvnim tlakom, koji doseže razine od 150 ili 160 preko 90 ili 100. Nažalost, ova određena bolest djeluje u prikrivenom načinu rada, često ne izazivajući nikakvu nelagodu tijekom duljeg razdoblja. Međutim, u trenutku kada se simptomi pojave, često je prekasno za djelovanje. Srčani i moždani udar su česte komplikacije povezane s hipertenzijom. Među pacijentima koje opslužujemo, značajan segment čine osobe koje su već imale problema s povišenim krvnim tlakom i bile podvrgnute liječenju.
Ti su pojedinci pogrešno pretpostavili da je njihovo stanje u potpunosti riješeno nakon postizanja normalne razine krvnog tlaka. Nažalost, nakon nekoliko godina susreću se s potrebom hitne angiosalne terapije. Dr. Dragišić ističe važnost pomnog praćenja krvnog tlaka, razine kolesterola i prisutnosti dijabetesa jer ti čimbenici značajno povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.
