Perilica rublja ima značajnu ulogu u svakom kućanstvu, kao jedan od najvažnijih kućanskih aparata. Kako biste postigli čistu odjeću, jednostavno stavite prljavu odjeću u bubanj, dodajte deterdžent i omekšivač te odaberite odgovarajući program. Nažalost, znatan broj pojedinaca odlučuje se za program koji troši prekomjerne količine vode.
Prema essanews, standardne perilice rublja nude niz programa prilagođenih različitim vrstama tkanina. Ovi se programi razlikuju po svojim jedinstvenim postavkama temperature i ciklusima centrifuge, a oba imaju izravan utjecaj na potrošnju energije. Važno je napomenuti da veće centrifuge i više temperature rezultiraju povećanom potrošnjom električne energije.
Većina pojedinaca obično koristi nekoliko softverskih aplikacija. Među najčešće odabranim opcijama je program namijenjen posebno za pranje posteljine i ručnika, budući da ti predmeti zahtijevaju pranje na visokim temperaturama kako bi se osigurala higijena. Još jedan široko omiljen program je prilagođen za tamne tkanine, nakon čega slijedi nježno pranje. Moglo bi se pretpostaviti da potonji troši najviše vode, no pokazalo se da je stvarnost sasvim suprotna.
Kao što je navedeno u članku, istraživači sa Sveučilišta u Newcastleu pružili su dokaze da je ciklus nježnog pranja najintenzivniji po vodi i energiji. Istraživanja su pokazala da kada se tkanine od poliestera peru na ovoj postavci, oslobađaju približno 1,4 milijuna mikrovlakana.
Prema podacima Doma i dizajna, korištenjem redovnog programa pranja pamuka ispusti se oko 800.000 mikrovlakana. Prekomjerna količina oslobođenih vlakana povezana je sa značajnim povećanjem potrošnje vode, što posljedično dovodi do veće potrošnje električne energije.
Stručnjaci upozoravaju da se tkanine poput pamuka, poliestera, najlona, lana i muslina ne peru na temperaturama od 40 stupnjeva, unatoč činjenici da to smanjuje vjerojatnost oštećenja materijala ili skupljanja. To je zbog činjenice da perilica rublja postavljena na 40 stupnjeva troši dvostruko više energije od one postavljene na 30 stupnjeva.
Kako biste uštedjeli struju i vodu, preporuča se pranje rublja na 30 stupnjeva i povećanje temperature na 60 stupnjeva posebno za ručnike i posteljinu.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
- Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
