Temperatura može da bude jako teška za neke osobe. Izgubi se dosta snage u tijelu i imamo osjećaj da ne možemo ustati iz kreveta. Navodi se da normalna tempeatua zdravih ljudi više nije 37 stepeni, a o svemu pročitajte u nastavku.
Prosječna tjelesna temperatura pojedinaca zapravo je niža nego što se uobičajeno vjeruje i stoji u medicinskoj literaturi. Nedavna studija koristila je podatke iz elektroničkih zdravstvenih kartona kako bi odredila normalne temperaturne raspone za različite demografske skupine.
- Izostavili su osobe s kroničnim bolestima ili stanjima koja utječu na tjelesnu temperaturu, uključujući dijabetes, prehladu, kašalj, infekcije sinusa, infekcije mokraćnog sustava, upalu pluća ili groznicu.
Istraživači sa Stanforda otkrili su da je prosječna tjelesna temperatura 36,64 stupnja Celzija, što je otprilike 98,0 stupnjeva Fahrenheita. Ova temperatura može varirati ovisno o čimbenicima kao što su doba dana, kao i o spolu i dobi pojedinca.
Istraživači su upotrijebili metodu poznatu kao LIMIT (Laboratory Information Mining for Individualized Thresholds) kako bi identificirali pojedince koji nemaju bolesti ili stanja koja utječu na povećanje temperature.
Ovo je fascinantan pristup koji se može koristiti i s drugim podacima, koji pokazuje da mršaviji, stariji pojedinci imaju tendenciju da se osjećaju hladnije, te je važno pratiti njihovu malo višu temperaturu, čak i ako ostaje ispod 37 stupnjeva Celzija.
Predloženo je da se prosječna normalna tjelesna temperatura od 34,64 stupnja Celzijusa nazove Wunderlichova konstanta, u čast njemačkog liječnika koji je prvi zabilježio ovo mjerenje.
Što uzrokuje povećanje tjelesne temperature kada smo bolesni? Kada se razbolimo, osobito ako postoji infekcija, imunološki sustav se aktivira u borbi protiv mikroorganizama poput bakterija i virusa, što dovodi do porasta tjelesne temperature. Ovaj fenomen se naziva febrilna reakcija.
- Nakon otkrivanja patogena, tijelo potiče bijele krvne stanice, poznate kao leukociti, da oslobode signalne proteine koji se nazivaju citokini. Ti citokini zatim aktiviraju hipotalamus, područje mozga odgovorno za regulaciju tjelesne temperature, dovodeći ga do povećanja “zadane temperature”.
Povećane temperature stvaraju nepovoljna okruženja za razmnožavanje mikroorganizama. Mnogi virusi i bakterije ne mogu podnijeti više temperature, što pomaže tijelu da se učinkovitije bori protiv infekcija.
Povećane temperature mogu ubrzati metaboličke funkcije, što dovodi do brže proizvodnje i aktivnijih bijelih krvnih stanica koje igraju ključnu ulogu u borbi protiv infekcija. Dok vrućica ima zaštitnu funkciju, pretjerano visoke temperature mogu predstavljati rizike iznad određenog praga. Stoga je ključno pratiti to i po potrebi potražiti liječnički savjet, navodi RTCG.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
- Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
