– Nika Tošić, iako tek završava osnovnu školku, jako je poznata među svojim vršnjacima. Svakako da je velika odskočna daska za nju to, što je kćerka poznatih osoba, a podatak da već sada na Instagramu ima preko 50.000 folovera, dovoljno govori o tome. Slijedi i priča o tome, kakvu sobu ima Nika Tošić.
Danas vam donosimo dnevnu dozu Jelene Karleuše i stalne slave koja kao da okružuje njenu porodicu. Iako Jelena nije uvek u centru pažnje, bilo je trenutaka u kojima su njena tetka Danijela, polubrat Nikola, pa čak i njene ćerke Atina i Nika dospele u centar pažnje. Dok njene ćerke nastavljaju da rastu i razvijaju sopstvene ličnosti, mnogi su primetili da Atina na neki način podseća na svoju majku, posebno po svom samopouzdanju i samopouzdanju. To je bilo evidentno tokom Božića kada je Atina, ne mogavši da nađe paru u komadu belog luka, hrabro ga bacila na sto.
Brojni ljudi koji su pogledali snimak izneli su mišljenje da je ona opravdana facijalnim štrajkom, jer je njeno ponašanje na najznačajnijem srpskom prazniku krajnje žalosno. S druge strane, mlađa Nika, koja je naslijedila genetski sastav svog oca Duška, ima mnogo skromnije držanje. Svoje vrijeme posvećuje fudbalskim treninzima i trenutno pokazuje manje fascinacije carstvom glamura, o čemu svjedoče njene fotografije na Instagramu, uključujući i onu najnoviju.
- Pored svojih drugih nastojanja, nedavno je otišla na popularnu platformu društvenih medija Tik Tok. Na ovoj platformi svojim pratiocima dala je uvid u unutrašnjost svoje sobe koja se nalazi u luksuznoj vili na Dedinju. Vrijedi napomenuti da je njen otac još 2018. godine kupio ovu vilu od Dragana Stojkovića Pixija za vrtoglavih 2,5 miliona eura. Dok upoređujemo njenu sobu sa sestrom Atinom, možemo vidjeti da su još uvijek razbacane igračke, zajedno sa ljupkim plišanim medvjedima spremljenim po uglovima. Soba se takođe može pohvaliti impresivnom kolekcijom knjiga, parfema, pa čak i šminke koja krasi sto. Očigledno je da inspiraciju za svoj smisao za lepotu crpi od svoje majke.
Kada je otvorila svoju garderobu, otkrila je mnoštvo nove i vrhunske odjeće, luksuz koji njeni vršnjaci sigurno ne mogu priuštiti.
BONUS VIJEST:
U narednoj godini, neposredna blizina Prvog maja i Uskrsa rezultiraće ukupno šest uzastopnih slobodnih dana za većinu radnika. Ovo uključuje dva dana za Praznik rada i dodatna četiri dana za Uskršnje praznike. Ova produžena pauza predstavlja prekrasnu priliku za pojedince da se prepuste kratkom bijegu, njeguju trenutke sa voljenima ili se jednostavno opuste. Međutim, važno je napomenuti da će i dalje postojati neki pojedinci koji će tokom ovog perioda morati da ispunjavaju svoje radne obaveze.
Praznik rada će se obilježavati u srijedu, 1. i četvrtak, 2. maja, što rezultira neradnim danima. Slično, za Uskrs će neradni dani biti od 3. do 6. maja.
U pojedinim kompanijama postoje pojedinci koji rado rade na praznike i primaju nadoknadu za svoj trud, jer te kompanije nude duplo veće dnevnice za rad na odmoru.
Prema propisima propisanim Zakonom o radu, zaposleni koji je dužan da radi na određeni neradni praznik ima pravo na veću zaradu, utvrđenu opštim aktom i ugovorom o radu, koja ne smije biti manja od 110 posto. njihove osnovne plate.
Nakon praznika, da li je moguće zatražiti godišnji odmor?
Da li će zaposlenik moći ići na godišnji odmor nakon praznika, na kraju će odrediti poslodavac.
Zaposleni nema ovlašćenje da samostalno kombinuje bilo koje elemente, uključujući mogućnost da samostalno koristi dane godišnjeg odmora; umjesto toga, prvo moraju dobiti saglasnost poslodavca, jer je odluka o korištenju godišnjeg odmora zajednički proces između poslodavca i zaposlenog. Prema riječima Bojana Urdarevića, profesora radnog prava i predsjednika Udruženja za radno pravo i socijalno osiguranje, zaposleni nema ovlaštenje da spaja godišnji odmor bez saglasnosti poslodavca. Ako poslodavac ne pristane, zaposleni ne može jednostrano odlučiti da uzme odsustvo i odsustvuje s posla.
Prema Zakonu o radu, postoje posebne smjernice u vezi sa rokom dostavljanja rješenja o korišćenju godišnjeg odmora.
Prema Urdarevićevim riječima, rješenje o korištenju godišnjeg odmora zaposlenom mora biti uručeno najkasnije pet dana prije njegovog korištenja, a nakon donošenja ne može se opozvati.
- Korištenje godišnjeg odmora je, kaže Urdarević, u potpunosti u diskreciji poslodavca. Međutim, čini se da u neformalnim razgovorima postoji zabluda da zaposleni imaju slobodu da uzmu godišnji odmor kad god požele. Urdarević pojašnjava da to nije slučaj i naglašava važnost konsultacija poslodavaca sa svojim zaposlenima kako bi odredili međusobno zgodne datume za godišnji odmor.
Određivanje kada će koristiti godišnji odmor je na nahođenju poslodavca, koji vrši procjenu i razmatra organizacione potrebe. Kada je u pitanju određivanje datuma godišnjeg odmora, poslodavac je ovlašten da se konsultuje sa zaposlenim i raspita se o njihovoj dostupnosti. Međutim, zaposlenik nema autonomiju da samostalno odlučuje kada će uzeti slobodno vrijeme.
Nije u njihovom pravu da jednostavno kažu: “Želim da idem na odmor kad god želim.” Iako je to možda uobičajena praksa u nekim slučajevima, nije u skladu sa zakonom. Odgovornost za određivanje datuma odmora zaposlenika je isključivo na poslodavcu, koji mora donositi odluke na osnovu potreba radnog mjesta. Urdarević je naglasio da je to pravno ispravan pristup.
Ipak, poslodavac zadržava ovlaštenje da zaposleniku odgodi godišnji odmor, čak i nakon donošenja odluke.
- Prema Urdarevićevim riječima, u praksi je uobičajeno da se poslodavac i zaposleni dogovaraju o planovima godišnjih odmora, pri čemu zaposleni dogovara putovanje i smještaj. Međutim, često se dešava da samo tri dana prije zakazanog putovanja poslodavac obavijesti zaposlenog da nije u mogućnosti da uzme godišnji odmor i da umjesto toga mora ostati u kompaniji po hitnim poslovima.
Prema riječima Urdarevića, ukoliko dođe do takve situacije, zaposleni bi imao mogućnost da podnese tužbu za naknadu štete. Oni mogu zahtijevati da im poslodavac nadoknadi finansijski gubitak koji je nastao zbog spriječenosti da odu na unaprijed plaćeno putovanje.
