– Krvni pritisak zna biti jako opasan, ako se ne drži pod kontrolom, a to pogotovo važi za osobe iznad 50 godina starosti. Naime, u zdravstvenim krugovima važi pravilo da je 120/80 u biti normalan pritisak, a mi danas donosimo odgovor, da li je to tako?
Ideja da se jedna vrijednost odnosi na sve je besmislena Krvni tlak varira s dobi. Parametri za 30-godišnjaka nisu slični onima za 60-godišnjaka. Kada je unutar normalnog raspona, to pokazuje da je tijelo dobro i također pokazuje da srce dobro radi. Ovisi o snazi kontrakcije srca io tome koliko je to snažno i brzo plus koliko krvi ispumpa u minuti. Kao i svojstva same krvi i otpora stijenki krvnih žila. Neravnoteža također može uzrokovati različite probleme, pa ih treba dobro riješiti.
To određuje nečija tjelesna građa, postoje li neki drugi zdravstveni problemi itd. Rezultat je, piše Medical Network, da svatko ima “svoj” normalan stres. Između 30 i 34 godine, krvni tlak je normalan 121/80. Posjetite liječnika ako je vaš niži (110/77) ili viši (134/85). Slično tome, ako ste u dobi između 50 i 54 godine, normalan krvni tlak je 129/85. Dakle, viši je od nekoga dvadesetak godina mlađeg. Tablica pokazuje da su više normalne vrijednosti krvnog tlaka svojstvo starijih osoba.
To je zbog učinaka starenja krvnih žila, srčanog mišića i drugih organa. Abnormalnosti u oba smjera mogu uzrokovati zdravstvene probleme. Da bi se odredio njegov točan sadržaj, potrebno je nekoliko dana kontinuirano pratiti krvni tlak i bilježiti mjerenja. Zbog nedostatka klasičnih simptoma, visoki krvni tlak se najčešće dijagnosticira s odgodom od 5 godina od nastanka komplikacija; dakle, potrebno ga je pratiti već u pola godine života, bez obzira na zdravstveno stanje, a sve u cilju smanjenja rizika koji proizlazi iz negativnog utjecaja ove bolesti na funkciju krvnih žila, a paralelno još nije razvijena ova bolest. Vrtoglavica. Lakomislenost. Zujanje u ušima. Pritisak u glavi. Crvenilo lica.
Palpitacije ili krvarenja iz nosa. Ovo su simptomi koji mogu, ali ne moraju biti povezani s visokim krvnim tlakom; no ukazuju na potrebu kontrole krvnog tlaka. Za krvni tlak od 140/90, 140 je sistolički tlak (pritisak na stijenke krvnih žila kada srce kuca), a 90 je dijastolički tlak (pritisak na stijenke krvnih žila između otkucaja srca kada se srce opušta). Posljedice nereguliranog krvnog tlaka:
Zadebljani i oslabljeni srčani mišić, daljnji porast krvnog tlaka tijekom vremena, aritmija, zatajenje bubrega, gubitak vida, angina pektoris, moždani ili srčani udar Primarna hipertenzija je vrsta visokog krvnog tlaka koja se razvija godinama; većinu vremena, otkrije se u mnogo kasnijem uznapredovalom stadiju. Oko 90% slučajeva je zbog visokog krvnog tlaka. Naime, budući da službeni uzrok nije poznat, svi mehanizmi reguliranja krvnog tlaka u određenoj mjeri otkazuju u svojoj funkciji i iz tog razloga postaje teško sa sigurnošću definirati uzrok.
U mnogih osoba s ovom vrstom hipertenzije, krvne žile su manje elastične; ovo također djeluje kao doprinos poremećaju jer otežava organima koji sudjeluju u regulaciji – naime srcu, krvnim žilama i bubrezima – da služe svojim normalnim funkcijama. Sekundarna hipertenzija obuhvaća oko 10% slučajeva visokog krvnog tlaka i, za razliku od primarne hipertenzije, naglo nastupa i može se pripisati uzroku. U većini slučajeva, to je sekundarno zbog bubrežne bolesti; ovdje stenoza znači suženje arterije koja opskrbljuje bubreg krvlju. Vrlo rijetko se sekundarna hipertenzija javlja zbog hormonalnih poremećaja ili kao nuspojava nekih lijekova.
