• Janko iz Stare Pazove zaokupio je pažnju građana Srbije tvrdnjom da samo za grijanje cijele zime potroši oko 100 eura (oko 200 KM), a ugrije gotovo 230 četvornih metara! Naime, otkrio je način kako smanjiti troškove grijanja na koje bi drugi mogli potrošiti isto toliko cijelu zimu. Dodatno, Janko napominje da je ovakav pristup grijanju ekološki prihvatljiv i potiče bolje zdravlje, jer je znatno zdraviji od korištenja fosilnih goriva.

Za grijanje doma koristi baliranu sojinu slamu. Napominje da mu je ostalo dosta slame od prošle zime, koja je bila blaže, pa ove godine nije pripremao toliko bala, obično se za jednu sezonu pripremi 1200 bala. Na upit o prostoru koji grije, odgovorio je da se radi o 180 četvornih metara kuće, s garažom i gospodarskom zgradom, ukupno 230 četvornih metara, a za cijelu zimu ne potroši više od 100 eura. Janko u svojoj dnevnoj sobi ima termostat kojim kontrolira temperaturu, održavajući je u svom domu stalno na 21,5 stupnjeva.

Što se događa kada je daleko od kuće? Rješenje je jednostavno. Napominje da kada obitelj ide na svijeće, on modificira termostate. Spaljivanjem 8 bala tijekom dana i postavljanjem baterijskog termostata na određenu temperaturu, može osigurati da, ako počne sa spaljivanjem danas u 14:00 i nastavi do 14:00 sljedećeg dana, neće biti potrebne dodatne bale.

Spremink će održavati temperaturu i prenositi je na objekte. Napominje da u tome nije usamljen, jer u njegovoj Pazovi ima još deset susjeda koji to rade. “Sojinu slamu koristim za grijanje, a kao nusproizvod stvaram i soju. Umjesto da tu slamu koristim za stvaranje humusa u tlu, ja je spaljujem. Moj kotao radi na bale sojine slame”, navodi Janko u videu podijeljeno na YouTubeu. Janko napominje da je jedini nedostatak ovog načina grijanja potreba za odgovarajućim uvjetima i prostorom za skladištenje bala koje moraju ostati suhe.

Bale spominje da dodaje novi sadržaj svakih trideset sekundi do minute i napominje da se može programirati na relej, što mu omogućuje da to čini bez da o tome mora i razmišljati. Najskuplji bojler koji je kupio prije više od 13-14 godina koštao ga je 1200 eura jer mu je trebao veći model da primi cijelu balu. U konačnici, dok je eksperimentirao s raznim opcijama, vjeruje da se sojina slama ističe kao superioran izbor zbog izvrsnih svojstava zagrijavanja, optimalne iskoristivosti i minimalnog otpada.

Peleti su mala, komprimirana okrugla ili cilindrična goriva koja se najčešće koriste za grijanje, ali se mogu koristiti i u industriji i poljoprivredi. Proizvode se od biomase, poput drvenih ostataka, piljevine, slame, kukuruzovine, te biljnih i drugih organskih materijala. Proces proizvodnje peleta uključuje drobljenje sirovine, sušenje, komprimiranje i oblikovanje u male cilindre ili kuglice.