– San je definitivno nešto bez čega ljudski organizam ne može izdržati ni 48 sati. Bzez vode i hrane se može neki određeni vremenski interval, ali bez sna ne možemo funkcionisati, jer mozak treba restart.
U prilogu televizijske emisije “150 minuta” na Prvoj televiziji, dr. Irena Đorđević, renomirana psihijatrica i psihoterapeutkinja, podijelila je vrijedna saznanja o čimbenicima koji utječu na san i ponudila praktične savjete za poboljšanje njegove kvalitete. Doktorica Đorđević je naglasila da su poremećaji spavanja prisutni, osobito u razdobljima naglih vremenskih promjena. Dok se neki pojedinci bore s nemirnim snom, drugima je teško probuditi se ujutro.
Iako se povremena nesanica smatra normalnom, određene okolnosti mogu ukazivati na prikrivene zdravstvene probleme. Kada se suočite s poteškoćama pri uspavljivanju, postaje bitno prilagoditi svoju noćnu rutinu kako biste vratili stabilnost. U ovo doba godine česta je tema rasprava o pojavi sindroma proljetnog umora, koji se može činiti kontradiktornim jer koincidira s pomlađivanjem prirode.
Međutim, nije neuobičajeno osjetiti umor, tromost i pospanost. Prijelaz iz zime u proljeće pokreće različite fiziološke procese koji različito reagiraju na promjenu vremena, dok je naše tijelo još u zimskom režimu. Naše prehrambene navike tijekom zime su drugačije, nedostaje nam svježeg voća, povrća, vitamina i sunčeve svjetlosti. Taj nagli prijelaz iz zime u proljeće često rezultira sindromom proljetnog umora. Stoga je važno da se naše tijelo prilagodi tim promjenama, objašnjava dr. Đorđević. Postoje različite manifestacije nesanice, prevladavajućeg poremećaja spavanja, koje uključuju poteškoće s uspavljivanjem, česta buđenja tijekom noći ili prerano buđenje.
Konsenzus je da je kvaliteta sna neadekvatna. Iako se općenito smatra da je 8-9 sati sna optimalno, ovaj zahtjev značajno varira od osobe do osobe. Neki pojedinci dobro funkcioniraju s manje sna, dok je drugima potrebno više. Na količinu potrebnog sna utječu čimbenici poput genetske predispozicije, dobi, razine stresa i cjelokupnog zdravstvenog stanja, objašnjava dr. Đorđević. Nadalje, dr. Đorđević dao je smjernice kako prepoznati obnavljajući san. Značaj dobivanja okrepljujućeg i okrepljujućeg sna istaknula je dr. Đorđević. Ključan znak da je netko primio odgovarajuću količinu sna je buđenje s osvježenjem.
- Najveća važnost leži u našoj ukupnoj kvaliteti života. Kada osjetimo razdražljivost, umor i poteškoće s koncentracijom, to su nepogrešivi pokazatelji da ne spavamo dovoljno. S vremenom naša snaga volje i raspoloženje postupno opadaju. Kako možemo prepoznati prisutnost nesanice? Ističući važnost neprekidnog sna i prednosti kratkog poslijepodnevnog drijemeža, dr. Đorđević je istaknuo potencijalne opasnosti od dugotrajnog oslanjanja na pomagala za spavanje.
Snažno je obeshrabrivao ovu praksu, jer je nesanica obično simptom temeljnog problema. Iako nekoliko neprospavanih noći možda nije razlog za zabrinutost, nesanicu koja traje dva tjedna ili više ne treba zanemariti. U prva tri tjedna lijekovi mogu pomoći u regulaciji obrazaca spavanja, ali bitno je dublje istražiti potencijalne čimbenike kao što su anksioznost, depresija ili srodni poremećaji.
Dodatno, dr. Đorđević podijelio je korisnu tehniku za lakše uspavljivanje. U svojim preporukama za održavanje zdravih navika spavanja dr. Đorđević istaknuo je važnost prakticiranja dobre higijene spavanja. Jedan od njegovih prijedloga bio je isključiti se sa svih uređaja koji mogu ometati spavanje barem sat vremena prije spavanja, uključujući i odlaganje mobitela. Osim toga, bavljenje umirujućim aktivnostima poput uživanja u toploj kupki, ispijanja biljnog čaja i slušanja umirujuće glazbe može postupno opustiti tijelo i potaknuti osjećaj smirenosti.
